Aktualno

Samopouzdanje na poslu se gradi kroz iskustvo i vještine, a jednom kada se izgubi, teško je nadoknadivo. Jedno je od mjesta gdje svi žele imati više samopouzdanja. Samopouzdanje na radnom mjestu može biti presudno za vaš ukupni uspjeh. Može vas učiniti motiviranijima i ambicioznijima, manje zabrinutima i pod manjim stresom. I dok su neki ljudi "rođeni" s većim samopuzdanjem, drugi ga moraju "naučiti. U nastavku donosimo osam načina koji će vam pomoći u stjecanju samopouzdanja na poslu.

1. POHAĐAJTE EDUKACIJE ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE

Razvijanje vještina ključnih za svoj posao može utjecati na vaše cjelokupno samopouzdanje. Kada unaprijedite svoje vještine ili dodatno razvijete određenu vještinu, poput učenja novog jezika kodiranja ako radite u IT-u, možete poboljšati način na koji obavljate svoj posao, a to može pozitivno utjecati na povećanje vašeg samopouzdanja.

Razmislite o pohađanju edukacija za profesionalni razvoj ili obuke vještina. Na primjer, pohađajte tečaj ili seminar kako biste naučili nove strategije upravljanja projektima ili možete čitati časopise ili knjige koje mogu ponuditi informacije koje su vam potrebne da unaprijedite svoje kvalifikacije.

2. NAUČITE NOVE VJEŠTINE

Slično razvoju vaših trenutnih vještina, učenje potpuno novih vještina ili nastavak obrazovanja može imati trajan utjecaj na vaše samopouzdanje. Unapređenje vaših sposobnosti može vam pomoći u jačanju samopouzdanja.

Moći ćete procijeniti svoje sposobnosti i motivaciju i razviti svoje znanje. Kada naučite nove vještine, možete ih primijeniti na svom poslu, a to može pomoći u povećanju vaše produktivnosti, sposobnosti da ostanete organizirani. Općenito, omogućuje vam da s više samopouzdanja preuzmete nove zadatke, piše zaposlena.hr.

3. KLJUČNA ODJEĆA ZA USPJEH

Razmislite o svojoj profesionalnoj garderobi i poboljšajte svoj radni izgled kako bi odgovarao onome što je potrebno u uredu. Na primjer, možda imate “poslovno ležerno” pravilo odijevanja, ali umjesto da nosite traperice, isprobajte ležerne hlače.

Odijevanje kako biste izgledali profesionalnije i dolazak na posao s poslovnim izgledom može utjecati na samopouzdanje koje osjećate dok obavljate posao i komunicirate s kolegama i nadređenima.

Slično tome, izbjegavajte ležerno odijevanje za važne događaje kao što su konferencije, sastanci odbora ili druge prezentacije, gdje se obično očekuje formalna poslovna odjeća.

4. POSTAVITE SI CILJEVE

Postavljanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva u karijeri može utjecati na način na koji doživljavate svoje snage i uspjeh. Razmislite o postavljanju cilja za razvoj sveukupne sposobnosti ili nove vještine. Dodatno mjerite svoj uspjeh postizanjem malih ciljeva koji će vam pomoći u ostvarenju rezultata. Ocjenjivanje svakog malog uspjeha u postizanju većeg cilja može pomoći u jačanju vašeg samopouzdanja. Lako možete uočiti gdje primjenjujete učinkovite strategije za daljnji razvoj.

Na primjer, možete postaviti cilj povećanja ukupne radne produktivnosti. Zatim možete postaviti manje ciljeve koji će vam pomoći da postignete taj cilj, poput poboljšanja vještina upravljanja vremenom ili fokusiranja na pojedinačne zadatke umjesto obavljanja više zadataka. Kako svaki uspjeh budete približavali svom cilju povećanja produktivnosti, tako možete postati sigurniji u svoju kompetenciju da učinkovito obavljate svoj posao.

5. USREDOTOČITE SE NA SVOJE PREDNOSTI

Usredotočenost na prednosti može vam pomoći da ojačate svoje samopouzdanje na poslu, jer od vas zahtijeva da mjerite svoj uspjeh i sposobnost. Često se profesionalci koji se usredotočuju na usavršavanje svog rada mogu previše usredotočiti na male pogreške, a ne na ukupni uspjeh unatoč ovim manjim detaljima. Ako je to slučaj, jedan od načina da to smanjite mogao bi biti da napravite popis svojih sposobnosti i drugi popis svojih postignuća. Možete stvoriti dnevnu naviku čitanja svako jutro i bilo kada tijekom dana kada vam treba podizanje samopouzdanja.

6. UČITE IZ SVOJIH GREŠAKA

Pogreške su obično neizbježne pri provođenju planova poboljšanja i strategija postavljanja ciljeva. Ključno je ispitati svoje pogreške i učiti iz njih. Teško je prihvatiti neuspjeh, ali neuspjeh može utjecati na to kako ćete primijeniti svoje vještine u budućnosti. Na primjer, možda ste neispravno formatirali kôd za softver za unos podataka, ali umjesto da identificirate pogrešku i počnete ispočetka, mogli biste ispitati gdje ste unijeli spomenuti kôd i procijeniti je li vaša pogreška nastala iz nepažnje ili iz neznanja. Tako možete učiti iz ove pogreške primjenom informacija koje ste prikupili.

7. ELIMINIRAJTE NEGATIVAN JEZIK

Još jedan čimbenik koji utječe na izgradnju samopouzdanja na poslu je procjena načina na koji doživljavate sebe. Ako ustanovite da ste pretjerano kritični prema sebi ili da redovito sumnjate u sebe, poduzmite korake da promijenite takav način razmišljanja. Prakticirajte tehnike samopotvrđivanja kao što je fokusiranje na sve uspjehe koje ste postigli prošli tjedan ili bilježenje kojim se profesionalnim vještinama kod sebe najviše divite. Nastavite ocjenjivati pozitivna poboljšanja u karijeri koja ste napravili i pohvalite se kada na zadovoljavajući način završite radne projekte ili kada nadmašite očekivanja svog upravitelja.

8. POSTAVLJAJTE PITANJA

Postavljanje pitanja i asertivnost u samoučenju mogu povećati vaše samopouzdanje na poslu. Razmislite o stvaranju navike postavljanja barem jednog pitanja tijekom timskih sastanaka, sesija planiranja projekta ili konferencija kako biste razjasnili sve informacije koje bi vam inače mogle biti zamršene. Ovo može pokazati članovima vašeg tima i nadređenima da ćete preuzeti inicijativu kada osjetite da vam treba više smjernica, a kada to činite kao dio svoje radne rutine, možete povećati svoje samopouzdanje i vlastite vrijednosti. Isto tako, možda imate suradnike koji također rade na izgradnji svog samopouzdanja, a ako ponudite inicijativu, progovorite i postavite pitanja, to može pomoći u oslobađanju njihovih briga.

Ususret Noći vještica, običaju uoči blagdana Svih svetih koji se obilježava organiziranjem tematskih zabava i izradom kreativnih, 'što strašnijih to bolje' kostima, TurnerFox je objavio listu na kojoj se nalazi 13 (kako prikladno!) najstrašnijih poslova na svijetu.

Stoga, ako i dalje niste donijeli odluku o vašem večerašnjem kostimu, a uobičajena rješenja i likovi poput Dracule, čudovišta dr. Frankensteina ili Voldemorta su vam pomalo i dosadili, možda se u ovom popisu krije inspiracija za outfit kojim ćete zasjati na zabavi povodom Noći vještica.

1.Forenzički entomolog

Iako sam naziv zanimanja i ne zvuči pretjerano zastrašujuće, njegovo mjesto na vrhu ove liste itekako je zasluženo. Naime, forenzička entomologija je znanost koja se bavi proučavanjem kukaca pronađenim na mjestima zločina i leševima, a sve s ciljem kako bi se što preciznije utvrdilo približno vrijeme smrti. Dakle, pored toga što istražuju užasne zločine, forenzički entomolozi to čine uz pomoć gmizavih i sluzavih partnera. Hvala, ali ne hvala!

2.Lovac na duhove

Da, ovo zanimanje doista postoji, kao i brojni profesionalci diljem svijeta koji su svoj radni vijek posvetili proučavanju paranormalnih fenomena. Noći provode u ukletim kućama, hotelima i kojekakvim drugim okultnim mjestima kako bi istražili postoje li doista duhovi i druge mračne sile.

3.Lovac na rakove na Aljaski

Još jedan lovac na našoj listi… Unatoč manje zlokobnom nazivu u odnosu na zanimanje iznad, hrabri ljudi koji u hladnim morima Aljaske love rakove zapravo se bave najsmrtonosnijim poslom na svijetu, sa 300 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi! Što se najčešćih uzroka smrti tiče, radi se o utapanju i pothlađenosti.

4.Čistač mjesta zločina

Nakon što policija i forenzički tim prikupe dokaze, netko mora očistiti nered koji ostane iza njih. Nećemo ulaziti u detalje o tome što sve na kraju radnog dana završi u vreći za smeće, sigurni smo da to možete i sami zamisliti…

5.Skakač u dim

Ovaj pomalo nezgrapan prijevod engleskog izraza ''Smoke jumper'' predstavlja sve vatrogasce specijalizirane za gašenje podivljalih šumskih požara. Ovi radnici svakodnevno riskiraju svoje živote kako bi spasili naše šume i sve one koji žive u blizini.

6.Rudar

Osim što svakodnevno kopaju duboko u pukotine svijeta kako bi iskopali i na površinu izvukli materijale bez kojih su naši životi nezamislivi zbog čega se nerijetko nađu u mračnim i strašnim situacijama, rudari se bave jednim od najsmrtonosnijih poslova– u svijetu godišnje smrtno strada oko 15 tisuća rudara. 

7.Ronilac na platformi za podmorsko bušenje

Dakle… Zamislite da rudarite, ali pod vodom… Okruženi morskim psima… i zapaljivim uljem! Hmda, radije bismo preskočili. 

8.Tehničar za bombe

Upoznali smo ih kroz nebrojene akcijske filmove u kojima su ili igrali ulogu heroja koji spašava dan, ili nesretne žrtve koja mora poslužiti kao dokaz moći glavnog negativca. Slično je i u stvarnom životu. Jedan pogrešan potez i krivo presječena žica i igra je gotova. Ne sviđaju nam se ovi izgledi…

9.Tehničar za kriogeniku

Većina nas je upoznata s pričom prema kojoj je osnivač Disney-a, gospodin Walt, suočen s neizbježnim odlaskom na 'onaj' svijet, na samrti pristao na zamrzavanje svog tijela sve do trenutka kada će medicina dovoljno napredovati i vratiti ga u život. Iako je njegova kćerka kasnije potvrdila kako ta priča ne drži vodu, kao i da je stari Walt zapravo kremiran, kriogeničko zamrzavanje cijelog tijela, ili samo njegova najvažnijeg dijela - mozga, danas više nije fikcija. Stvarni su i tehničari za kriogeniku, odnosno osobe zadužene za brigu o zamrznutim klijentima njihovih usluga.

10.Lovac na oluje

Kao što primjećujete, lovci su nam posebno dragi. Ovdje se radi o ljudima koji prate oluje, tornada i uragane – novinarima, fotografima i snimateljima koji revno odlaze na teren kako bi nas izvijestili o vremenskim (ne)prilikama oko nas. 

11.Sudionik u kliničkom ispitivanju lijekova

Neki od nas svoje kućne budžete ''debljaju'' sudjelovanjem u medicinskim ispitivanjima učinka novih lijekova. Očekivano, s obzirom da je riječ o nedovoljno istraženim medicinskim preparatima, uz ovakav oblik zarade dolazi i veliki rizik. Jednostavno, ne možemo sa sigurnošću znati kakva će biti naša reakcija na određeni lijek, stoga ovaj posao možemo nazvati medicinskim ruletom.

12.Pogrebnik

Okruženi ste leševima. Svaki dan. Mislimo da to sve govori.

13.Savjetnik za zapošljavanje

I na koncu, najstrašnije zanimanje na svijetu… Rad na portalu za zapošljavanje! Šalimo se, naravno… Mada, prilikom objave oglasa za neko 'strašno' radno mjesto poput zanimanja na ovoj listi, i nas ponekad zna obuzeti osjećaj jeze.

Izvor: TurnerFox

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Kako bi došao do pravog intervjua s nacionalnim lancem trgovina mješovitom robom, opisujući svoje iskustvo na Redditu, neimenovani muškarac je morao obaviti video intervju s HireVueom, online alatom za procjenu sposobnosti.

Kaže da mu nije bilo nimalo ugodno. 

„Da bih se pripremio za taj razgovor, rečeno mi je da nosim odijelo bez kravate, slušalice su bile zabranjene, glasnoća na pristojnoj razini bez priključenog vanjskog mikrofona i rekli su da trebam biti u dobro osvijetljenom, tihom prostoru. Sustav mi je postavio pet pitanja i imao sam minutu da pročitam svako i psihički se pripremim prije nego što odgovorim za tri minute ili manje. Sustav vam ne dopušta brisanje snimke i dodatne pokušaje“, pojasnio je, piše 24 sata.

Tehnologija je vrlo sofisticirana i hvata dosta toga, uključujući izraze lica, pokrete očiju i način na koji kandidati odgovaraju. Ti se podaci zatim koriste za bodovanje kandidata.

„Ako vaše oko odluta od kamere previše ili predugo, vaš rezultat će biti lošiji jer je programiran tako da pretpostavi kako je ova radnja rezultat čitanja odgovora s ispisanih kartica ili uređaja u blizini ispitivača. Ukoliko je vaš rezultat iznad određenog bodovnog praga, stvarni ljudi mogu pregledati vaše snimljene odgovore ako žele i možda ćete biti izabrani da razgovarate s dodatnim članovima njihovog tima za zapošljavanje kako biste nastavili proces intervjua“, dodao je.

Ali njegov intervju s umjetnom inteligencijom nije tu završio. Nakon što je odgovorio na klasična pitanja poput 'Opišite trenutak kada ste morali donijeti tešku odluku unutar tijesnog vremenskog okvira', muškarcu je naloženo da igra dvije igre, jednu koja se temelji na brojevima, a drugu na oblicima. 
Kaže kako mu nije bilo jasno zašto to traže od njega kad nije relevantno za poziciju za koji se prijavio.

Nije spomenuo je li na kraju dobio posao.

Postoje tri vrste AI intervjua za posao

Harvard Business Review identificirao je tri vrste AI intervjua koji se mogu provesti u potrazi za zaposlenicima. Prvi je automatizirani video intervju ili AVI. U ovoj vrsti intervjua, sesija se snima tako da se može pogledati kasnije. Međutim, sve odluke i dalje su prepuštene ljudima.

Drugi je AVI, potpomognut umjetnom inteligencijom, što zvuči kao ono s čime se ovaj muškarac s Reddita susreo. Ovaj je format isti kao AVI, osim što se tu uzimaju u obzir izvješća koja generira AI o stvarima poput pokreta očiju i izraza lica.

Treća vrsta intervjua je AVI, AI-led. U ovom slučaju, tehnologije se koriste za donošenje odluke o zapošljavanju bez ljudskog uplitanja.

Izvor: 24 sata

Pitanje:
Je li radnik nakon isteka ugovora o radu dužan potpisivati nekakve papire s poslodavcem ili na neki drugi način 'službeno' otkazati ugovor? 

Odgovor:
Kada istekne ugovor o radu na određeno vrijeme tada radni odnos prestaje po sili Zakona, te nije potrebno otkazati ugovor o radu, sklapati sporazumni raskid ugovora o radu ili potpisivati neki sličan dokument. Ono što ipak svakako uvijek predlažem, bilo poslodavcu bilo radniku, jest  da unaprijed najavi drugoj ugovornoj strani da ne namjerava produžiti ugovor o radu te da će radni odnos prestati istekom ugovora.  
 

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ove godine na 51. mjestu među 67 rangiranih globalnih gospodarstava, izvijestili su u utorak iz tog instituta.

Usporedbe radi, Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti IMD-a za 2023. godinu bila na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćenih istraživanjem.
Ove je godine na prvom mjestu Singapur, koji je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet. Švicarska je ove godine bila druga, a Danska treća, navodi se u priopćenju.

"Vjerujemo da će najkonkurentnija gospodarstva budućnosti biti ona koja će moći predvidjeti i prilagoditi se ovom promjenjivom globalnom kontekstu, istovremeno stvarajući vrijednost i dobrobit za ljude. I to će ih također učiniti održivima", izjavio je Arturo Bris, direktor IMD-ovog Centra svjetske konkurentnosti, (WCC), koji stoji iza Svjetske ljestvice konkurentnosti, od osnutka 1989. godine, piše N1.

Također je rekao da su veliki izazovi konkurentnosti za svjetska gospodarstva u 2024. i nakon toga: prelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo, praćenje sve veće integracije tržišta u nastajanju u svjetsko gospodarstvo i praćenje digitalne transformacije.

U ukupnom poretku na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 51. mjestu, a od ključnih indikatora privlačnosti zemlje ispitanici su najvišima ocijenili pouzdanu infrastrukturu (70,1 posto), kvalificirane radnike (62,7 posto) te visoku obrazovnu razinu (53,7 posto).

Najmanje ocjene dobili su snažna kultura istraživanja i razvoja (14,9 posto), konkurentni porezni sustav (14,9 posto), učinkovit pravni sustav (6 posto) i kompetencije vlade (3 posto).

Od četiri ključna područja koja Svjetska ljestvica konkurentnosti ocjenjuje, ekonomski učinak, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura, Hrvatska je zabilježila rast u dva -učinkovitosti vlade (rast s 49. na 47. mjesto) i infrastrukturi (s 45. na 44. mjesto), dok je pad zabilježen na područjima ekonomskog učinka (sa 46. na 49. mjesto) i učinkovitosti poslovnog sektora (s 56. na 59. mjesto).

Svjetska ljestvica konkurentnosti izračunava podatke prikupljene iz upitnika i kombinira ih sa 164 statistička podatka. Istraživanje je provedeno između ožujka i svibnja 2024. među 6.612 rukovoditelja najviše i srednje razine u 67 gospodarstava.

Izvor: N1

Inflacija u EU blago je ubrzala u svibnju, prvi puta od kraja 2023. godine, prateći trend u eurozoni, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, iznosila je u svibnju 2,7 posto, izračunali su statističari.

U eurozoni cijene su u svibnju porasle za 2,6 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s kraja svibnja. U travnju bile su više za 2,4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.

Rast cijena ubrzao je u svibnju i u eurozoni i u EU prvi puta od kraja prošle godine.

Na mjesečnoj razini cijene su u svibnju na oba područja porasle za 0,2 posto, izračunao je europski statistički ured. U prethodnom mjesecu uvećane su i u eurozoni i u EU za 0,6 posto.

Najviše su u svibnju u zoni primjene eura poskupile usluge, za 4,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Svježa hrana poskupjela je za 1,8 posto, snažnije nego u prethodnom mjesecu. Cijene energije uvećane su pak prvi puta u nešto više od godinu dana, za blagih 0,3 posto, izračunali su statističari.

U svibnju 2023. godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 6,1 posto, a u EU 7,1 posto.

Skok u Rumunjskoj

Najvišu godišnju stopu inflacije u EU bilježila je u svibnju Rumunjska, od 5,8 posto, navodi Eurostat.

Slijede Belgija i Hrvatska, članice eurozone, s rastom potrošačkih cijena mjerenim HICP-om za 4,9 odnosno za 4,3 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj. U travnju cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj za 4,7 posto.

Skupina zemalja s rastom cijena blizu razine od četiri posto obuhvaća i Mađarsku, Španjolsku i Portugal gdje su uvećane otprilike 3,8 posto.
Najnižu godišnju stopu inflacije bilježila je u svibnju Finska, od 0,4 posto. 

U Latviji cijene su stagnirale, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Izvor: hina

Hrvatska je i u prvom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom nominalnih troškova rada po satu, uz bok Bugarskoj, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

U eurozoni je nominalni trošak rada po satu u prva tri ovogodišnja mjeseca bio veći za 5,1 posto nego u istom razdoblju 2023. godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U četvrtom tromjesečju bio je porastao za 3,4 posto, potvrdio je statistički ured.

Na razini EU-a uvećan je u prvom kvartalu za 5,5 posto, nakon revidiranog, 4,1-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

Trošak plaća u eurozoni uvećan je na početku godine za 5,3 posto, a trošak doprinosa za 4,5 posto.

U EU je trošak plaća porastao za 5,8 posto, a trošak doprinosa za 4,8 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.

U eurozoni je ukupan trošak rada u industriji porastao za 4,8 posto, a u uslugama i građevinskom sektoru za pet odnosno za 5,2 posto. U EU porastao je za 5,5 posto u uslugama i industriji, a 5,8 posto u građevinskom sektoru.

Više informacija o plaćama u Hrvatskoj nudi servis MojaPlaća! Otkrij koja su najplaćenija zanimanja u Hrvatskoj i usporedi svoju plaću s kolegama iz struke.

Hrvatska uz Bugarsku

Među zemljama EU-a najviše su i u prvom tromjesečju porasli nominalni troškovi plaća i doprinosa u Rumunjskoj, za 16,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, stoji u priopćenju Eurostata.

Slijedi Bugarska s rastom ukupnog troška rada od 15,8 posto.

Hrvatska je zadržala mjesto pri vrhu s rastom nominalnih troškova rada po satu u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 15,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U četvrtom tromjesečju bili su porasli za 15,6 posto, prema revidiranom podatku.

Nominalni troškovi plaća bili su u Hrvatskoj u prva tri mjeseca 2024. viši za 15,3 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a troškovi doprinosa za 14,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. 

Dvoznamenkasti rast ukupnih troškova rada bilježile su na početku godine i Poljska, Mađarska, Latvija, Slovačka i Litva, u rasponu od 14,1 do 10,9 posto.

Najblaže su pak porasli u Belgiji i Danskoj, za 2,3 odnosno za 2,5 posto.

Izvor: hina

Liderova konferencija Marketing and Sales by Numbers ove godine ulazi u svoju devetu godinu održavanja a održati će se 4.7. u Mozaik event centru u Zagrebu.

Cilj konferencije je marketinškim i prodajnim profesionalcima približiti neke od provjerenih načina za efikasan marketing koji se temelje na podacima i brojkama. Ali nisu samo brojke u fokusu jer teme koje će se pretresti na ovoj konferenciji idu puno dublje. Na ovoj konferenciji već se tradicionalno okupljaju vodeći marketingaši i prodavači koji zajedničkim snagama traže odgovor na pitanje svih pitanja – kako povećati prodaju?

Također, kroz brojne panele i predavanja konferencija i njeni sudionici će se baviti temama o generaciji Z, komunikaciji koja prodaje, ‘svetoj‘ konverziji, novim medijima i oglašavanjima na istima kao i neizbježnim trendovima koji nas čekaju iza ugla. Bit će tu riječi i o reputaciji i što ona znači za prodaju kao i o novim čudima AI pomoćnika.

Pozornost je danas nešto oko čega se svi bore. Samo osam sekundi je potrebno za komunikaciju bez pogreške a mjerenje pozornosti postaje jedan od glavnih zahtjeva marketinških stručnjaka. O pozornosti će na panelu govoriti Hrvoje Škurla (Pink moon), Mia Lasić (Addiko Bank), Marko Jambrešić (iProspect/dentsu) i Ivana Postružin (Hrvatski Telekom).  

O komunikaciji koja prodaje pričat će business communication coach Ante Mihaljević dok će o čarima konverzije govoriti Ivan Horvat (dm Hrvatska), Zvonimir Šarić (Optika Anda), Ivica Kruhek (Marker) i Dino Oreški (eCommerce Hrvatska).

Marijan Palić istresti će svoje znanje o oglašavanju na neizbježnom TikToku a o važnosti reputacije će na jednom od panela pričati Marina Bolanča (ABECEDA Komunikacije) i Ana Bagarić (Valicon).

O stresu, koji je sastavni dio života jer se s njime ne znamo nositi te kako ga eliminirati, ispričat će nam predavač i trener Dario Mišković (Medical Yoga Centar). 

Marketing and Sales by Numbers konferencija je namijenjena voditeljima i direktorima prodaje i marketinga, voditeljima ključnih kupaca, osobama zaposlenima u agencijama za tržišno komuniciranje, brend-menadžerima i produkt-menadžerima, PR stručnjacima, menadžerima, vlasnicima malih i srednjih poduzeća, konzultantima.

Zlatni sponzor konferencije je Ledo, srebrni sponzor Gizeh, sponzori su Arabesca, Borotalco, Chilly, Hipp, Mastercard, Megatrend, Mentos, Mogy, Rio mare, Smac i Hrvatski telekom, a medijski pokrovitelji su B1 MEDIA i Press clipping.

Na konferenciju se možete prijaviti putem linka.

Posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za svibanj pokazuju pad nezaposlenih na mjesečnoj i godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih na godišnjoj razini traje 38 mjeseci zaredom, odnosno više od tri godine.

Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine broj nezaposlenih smanjio se za 9,6 posto, odnosno oko 9400 osoba. U odnosu na travanj došlo je do pada za oko 10400 osoba, odnosno 10,6 posto, te se ovako snažan mjesečni pad može protumačiti sezonskim zapošljavanjem.

Broj nezaposlenih tako se u svibnju smanjio na povijesno niskih 88327 osoba, što je najniža razina u posljednjih više od četiri desetljeća, objavio je Forbes.

Broj nezaposlenih kao prije više od četiri desetljeća

Ako analiziramo povijesne podatke, niži broj nezaposlenih bio je 1981. kada je njihov prosječan broj bio oko 86 tisuća. Za ovu godinu, prosječan broj nezaposlenih iznosi oko 106 tisuća, no vjerojatno će se ta brojka do kraja godine smanjivati, ako se nastave ovakvi trendovi. Sredinom sljedećeg tjedna očekuje se objava Državnog zavoda za statistiku, koja bi trebala pokazati da je stopa nezaposlenosti pala na svega pet posto.

Iz evidencije nezaposlenih tijekom svibnja izašlo je oko 18800 osoba, što je porast od 7 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Od toga je oko 15 tisuća osoba zaposleno. Da se radi o efektu sezone pokazuje podatak da je oko četvrtine zaposleno u djelatnosti pružanja smještaja, pripremi i usluživanju hrane, a slijede trgovina, javna uprava i obrana, prerađivačka industrija te zdravstvo i socijalna skrb.

Raste i potražnja za radnicima putem Zavoda za zapošljavanje, te je u svibnju prijavljeno oko 25 tisuća radnih mjesta, što je za gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Od stranaca najbrojniji državljani BiH i Nepala

Prema posljednjim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od siječnja do svibnjaj 2024. izdano je 93.786 dozvola za boravak i rad, a najviše u Turizmu i ugostiteljstvu (31.422) te Građevinarstvu (31.234). Od toga je za novo zapošljavanje izdano 63.204 dozvola, za produljenje 22.226 dozvola, a za sezonske radnike 8.356 dozvola, navodi se u analizi Raiffeisen istraživanja.

Najveći broj dozvola izdan je, kako navode, državljanima Bosne i Hercegovine (18.503), Nepala (15.922), Srbije (14.325), Indije (8.504). 

“Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina”, zaključuju analitičari Raiffeisena.

Izvor: forbes

Coca-Cola HBC Hrvatska je ove godine preuzela svoj petnaesti certifikat Poslodavac Partner i istaknula se visokim bodovima čime je dobila priliku za procjenu Above and Beyond HR praksi. Above and Beyond certifikat je prestižno priznanje, rezervirano za 10 posto najboljih organizacija s izvrsnim HR sustavima. Samo one organizacije koje zadovolje sve kriterije za Poslodavac Partner certifikat i pritom se dodatno istaknu visokim rezultatima mogu se prijaviti za Above and Beyond certifikat.

Certifikacijski tim Grupe SELECTIO, najpoznatije HR konzalting grupacije u Hrvatskoj, prepoznao je vrhunske HR prakse Cola-Cole HBC Hrvatska u čak tri od pet kategorija za Above and Beyond certifikat: „Satisfaction“, „Innovation“ i „Future“. 

„Coca-Cola HBC Hrvatska je potvrdila da prepoznaje i pravovremeno odgovara na nove trendove u svim segmentima funkcije upravljanja ljudskim potencijalima. Svake godine iznova prolazi cijeli certifikacijski proces i tako već 15 godina potvrđuje sjajne HR prakse i napore koje ulaže da bi zadovoljila aktualne potrebe zaposlenika. Strateška perspektiva tvrtke usmjerena na budućnost potiče okruženje u kojem su zaposlenici potaknuti doprinijeti svojim inovativnim idejama i dosljedno težiti vrhunskom rezultatu. Moderan pristup HR praksama, visoko zadovoljstvo zaposlenika gotovo svim ocjenjenim procesima te implementacija mehanizama za promicanje inovativnosti ključni su stupovi uspjeha Coca-Cole koje ove godine želimo istaknuti“, izjavila je Lara Šubić Šuša, voditeljica projekta Poslodavac Partner iz Grupe SELECTIO.

Zaposlenici su pokazali visoko zadovoljstvo procesom zapošljavanja, usklađenošću osobne svrhe sa svrhom poslovanja, održivošću i stabilnošću organizacije, kvalitetnom komunikacije s voditeljem, međuljudskim odnosima, suradnjom i izborom fleksibilnih oblika rada.

Romina Ivančić Maćešić, direktorica Odjela za ljudske potencijale dodala je: „Coca-Cola HBC je tradicionalno prepoznata po izvrsnosti u mnogim procesima, pa tako i u upravljanju ljudskim resursima. S ponosom unaprjeđujemo svoje procese iz godine u godinu te pratimo sve eksterne trendove, ali posebno smo ponosni na dostignuća u području razvoja zaposlenika. Daleko smo od tradicionalnog i staromodnog FMCG poslodavca, tome u prilog govori i činjenica da se koristimo najmodernijim digitalnim alatima u svim područjima djelovanja (od Image Recognitiona u terenskoj prodaji, do inovativnih digitalnih learning platformi za zaposlenike) te smo zbog toga i posebno ponosni na Above and Beyond certifikat za Inovacije. Također, u odjelu za ljudske potencijale smo iznimno ponosni na naš odnos s businessom te nam je drago da su se na dodjeli pridružili, ne samo članovi People & Culture Adria tima, već i naša generalna direktorica Dora Strezova Nikolova, kao i članovi leadership tima Bruno Jelić i Amela Čengić.“

Razvoj praksi s naglaskom na koristi za zaposlenike

Godišnja unapređenja HR praksi upotpunjena su i uvođenjem raznih inovativnih rješenja. Tvrtka koristi inovativne prakse zapošljavanja i selekcije te je postavila i bazu kratkih pregleda aktivnosti organizacije, koja je dostupna kandidatima na online platformi. Osim toga, u razvoju zaposlenika pomažu im Virtualni obilasci postrojenja i razne druge tehnologije za učinkovitije učenje kao što su Gartner, master tečaj učenja i Chat GPT. Zaposlenicima su osigurani i resursi za inovativnost i razvoj kompetencija budućnosti te prilike za sudjelovanje u aktivnostima kojima razvijaju i poduzetničke vještine. Jedna od vrijednih praksi za spomenuti je i mogućnost korištenja preostalog godišnjeg odmora u adekvatnom razdoblju što je podržano benefitom dodatnih slobodnih dana kojim je Coca-Cola HBC Hrvatska pokazala da razvoju praksi pristupa imajući na umu istovremeno i benefit za zaposlenike i odgovor na organizacijske zahtjeve poslovanja. Zaposlenici tako, ovisno o danima godišnjeg koji im je ostao od prethodne godine, dobivaju ili jedan ili čak dva dodatna slobodna dana.

U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih što je rast za 61 tisuću u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj nezaposlenih pao za 29 tisuća, na 96 tisuća osoba, pa je stopa anketne nezaposlenosti 5,5 posto, procjena je Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Prema anketi, u prvom tromjesečju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo 1,643 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prethodni kvartal 27 tisuća više.
Usporedba broja zaposlenih na godišnjoj razini, u odnosu na prvi kvartal 2023. godine, pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine zaposlenih bilo 61 tisuću više ili 3,8 posto.

Istovremeno, broj nezaposlenih je na godišnjoj razini pao za 23,4 posto, a na tromjesečnoj za 5,9 posto.

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu (15 do 64 godine), u prvom je tromjesečju ove godine iznosila 68 posto, što je porast za 3,4 postotna boda u odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine.

Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 5,5 posto, što je za 1,9 postotnih bodova manje nego u istome promatranom razdoblju prošle godine.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u prvom tromjesečju 2024. stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,6 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti (5,5 posto). 

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bio je manji za 19 tisuća osoba od podataka HZZ-a.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 96 tisuća nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi, njih 69 tisuća ili 72,3 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, dok 27,7 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.

Istodobno, od ukupno 115 tisuća registriranih u HZZ-u, njih 46 tisuća ili 39,8 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, napominju iz DZS-a.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u prvom tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,25 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od čega 1,74 milijuna otpada na aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1,51 milijun na neaktivno stanovništvo.

Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu (15 do 89 godina), u prvom je tromjesečju ove godine iznosila 53,8 posto, što je za 0,7 postotna boda više no u tromjesečju prije, a za 1,3 postotna boda više u odnosu na prvi lanjski kvartal.

Izvor: hina

Želite li posao koji će vam pružiti svakodnevne izazove i priliku da aktivno doprinesete sigurnosti i miru u našoj zajednici? Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske ima pravu priliku za vas!

Pod motom "Budi zakon! Odaberi poziv, a ne posao!", MUP je pokrenuo kampanju koja ima za cilj privući mlade i motivirane pojedince u policijske snage. Za akademsku godinu 2024./2025., otvaramo 500 mjesta za polaznike Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih, te 150 mjesta za učenike koji će se upisati u treći razred Policijske škole "Josip Jović". Osim toga, osiguran je poseban razred od 20 mjesta za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Naši obrazovni programi osmišljeni su kako bi polaznici i učenici stekli potrebna znanja i vještine za uspješno obavljanje policijskih poslova, uz razvijanje karaktera i tjelesne spremnosti koja se očekuje od policijskih službenika. Temeljno policijsko obrazovanje za zanimanje policajac i policajka provodi se u Policijskoj školi „Josip Jović'' prema Statutu i propisima o srednjoškolskom obrazovanju. Učenici i polaznici škole pohađaju nastavu prema nastavnim planovima i programima predmeta struke. Po završetku programa, imat će priliku služiti svojoj zajednici, štiteći pravdu i javni red. Prijaviti se mogu državljani Republike Hrvatske, mlađi od 28 godina (za Program obrazovanja odraslih) ili 19 godina (za Policijsku školu), sa završenom srednjom školom odgovarajuće razine kvalifikacije, koji su osobno dostojni za policijsku službu i nezavisni od političkih stranaka.

Tijekom boravka na Policijskoj akademiji osiguran im je smještaj, prehrana, odora, nastavni materijal, sportska oprema, dodatno osiguranje  i mjesečna stipendija/naknada. Za sportaše je osigurana dodatna prehrana i nastavak trenažnog procesa.

Ovaj program otvara vrata karijeri koja doprinosi sigurnosti građana i očuvanju javnog reda i mira. Nakon uspješno završenog programa, polaznici će dobiti priliku za rad u Ministarstvu unutarnjih poslova, prilagođenu potrebama službe. Za poslove policijskog službenika početnika zaposlenog u policijskoj postaji osigurana je plaća od najmanje 1200 eura neto. 

Za više informacija i detalje o prijavama posjetite službenu stranicu MUP-a. Vaša budućnost u policijskim redovima počinje ovdje.

Rast plaća u eurozoni trebao bi usporiti iduće godine, ali su inflatorni pritisci još uvijek dovoljno jaki da Europska središnja banka treba zauzdavati ekonomski rast, rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane.

ECB je u četvrtak snizio stope po prvi put od 2019., ali se suzdržao od bilo kakvog obećanja da će nastaviti to činiti na idućem sastanku u srpnju, iako je čelnica banke Christine Lagarde sugerirala da je to prvi korak u nizu smanjenja.

“Visoka razina neizvjesnosti i još uvijek visoki cjenovni pritisci koji su vidljivi u pokazateljima domaće inflacije, inflacije usluga i rasta plaća znače da ćemo morati zadržati restriktivan monetarni stav”, rekao je Lane u govoru u Dublinu. Tržišta predviđaju između tri i četiri navrata smanjenja kamatne stope u narednih 18 mjeseci, piše poslovni dnevnik.

A kakve su plaće u Hrvatskoj? MojaPlaća ima sve informacije!

Lane je dodao da se ECB ne obvezuje na daljnje ublažavanje politike nakon smanjenja stope prošlog četvrtka, napominjući da će daljnji potezi ovisiti o pristiglim podacima, a odluke će se donositi od sastanka do sastanka.

Glavni ekonomist banke rekao je da je rast plaća, ključni pokretač inflacije, povećan jer tvrtke prilagođavaju plaće kao odgovor na prošlu inflaciju, ali očekuje usporavanje sljedeće godine. Isto očekuje i za korporativne marže te da će i to apsorbirati dio povećanja plaća, smanjujući pritisak na potrošačke cijene.

Izvor: poslovni dnevnik

Deloitteovo globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu o generaciji Z i milenijalcima, u svom 13. izdanju uključilo je 23.000 ispitanika iz 44 zemlje, istražujući promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta.

“Ovogodišnje ispitivanje fokusira se na dvije generacije koje se bore s financijskom nesigurnošću, visokom razinom stresa i sve većom zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Također, razmišljaju kako će brzo razvijajuća tehnologija, poput GenAI-a, utjecati na njihove poslove i dugoročne odluke o karijeri”, kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. “Ali vide razloge za optimizam u godini koja je pred nama i nastavljaju se zalagati za promjene koje žele vidjeti, na radnom mjestu, ali i u društvu općenito.”

Treću godinu zaredom, troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od ‘plaće do plaće’ što je za pet posto više za generaciju Z i tri posto za milenijalce u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno, prenosi poslovni dnevnik.

Oprezni optimizam

Ipak, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini – najviši postotak od 2020. godine kada je provedeno ispitivanje, neposredno prije početka pandemije COVID-19. I, gotovo polovica generacije Z (48%) i četiri od deset milenijalaca (40%) očekuju poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.

Svrha je ključna za zadovoljstvo na radnom mjestu, prema gotovo devet od deset ispitanika generacije Z (86%) i milenijalaca (89%). Osim toga, ove generacije sve više su voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja – polovica generacije Z (50%) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbilo je zadatke.

Gotovo jednako toliko (44% generacije Z i 40% milenijalaca) izjavilo je da su odbili poslodavce. Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadatka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse, i osobnih faktora poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.

Prema mišljenju generacije Z i milenijalaca, zaštita okoliša je društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je u pitanju pokretanje promjena. A budući je otprilike šest od deset ispitanika iz generacije Z (62%) i milenijalaca (59%) izvjestilo da su se osjećali zabrinuto zbog klimatskih promjena u proteklim mjesecima, i jedni i drugi koriste svoje karijerne odluke i ponašanje potrošača kako bi potaknuli akciju.

Otprilike polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu posljednjih godina. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.

Kao potrošači, oko dvije trećine generacije Z (64%) i milenijalaca (63%) spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga. Velik broj njih poduzima osobne akcije, ili planiraju u budućnosti, poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, vegetarijanske ili veganske prehrane ili kupovine električnih vozila.

Neizvjesnost i stres

Generacija Z i milenijalci vjeruju da će GenAI imati značajan utjecaj na njihove karijere i način na koji rade. Gotovo šest od deset ispitanika generacije Z (59%) i nešto više od polovice milenijalaca (52%) vjeruje da će ih raširenost GenAI-ja potaknuti da traže prilike za posao koje su manje osjetljive na automatizaciju, kao što su stručni zanati ili fizički rad.

Neizvjesnost je najveća emocija koju Generacija Z i milenijalci osjećaju kada razmišljaju o GenAI-ju. Ispitivanje također otkriva da žene posebno izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim.

Obje generacije su sklonije vjerovati da će im GenAI osloboditi vrijeme, poboljšati način na koji rade i poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života. Međutim, s druge strane, česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija vođena GenAI-jem eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.

Ravnoteža između posla i privatnog života i dalje je glavni prioritet i za generaciju Z i za milenijalce pri odabiru poslodavca. Sposobnost održavanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života također je najveća stvar kojoj se dive kod svojih vršnjaka, daleko iznad drugih tradicionalnih pokazatelja uspjeha poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu.

Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51% obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44%).

Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica odjela marketinga i odnosa s javnošću u AZ mirovinskim fondovima, kaže kao primjećuje da iz godine u godinu raste broj mladih ljudi koji već s prvim zaposlenjem počinju štedjeti i u trećem stupu. “Imamo i veliki broj primjera poslodavaca koji svojim zaposlenicima kao jednu od beneficija, a uz porezni poticaj za takve uplate, uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Po meni, uloga poslodavaca je ovdje dvostruka. S jedne strane mladim ljudima osvještavaju potrebu za dodatnom štednjom za mirovinu, a s druge strane svojim uplatama brinu o budućim mirovinama svojih zaposlenika kao jako važnom aspektu njihovog budućeg života”, smatra Nataša Hrabar Kaštelan.

Izvor: poslovni dnevnik

Krajem svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih ili 9.431 osoba tj. 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je  najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države.

U odnosu na travanj ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 10,6 posto ili 10.493 osobe, izvijestili su iz HZZ-a.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govori i podaci HZZ-a da je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 84.324 nezaposlenih, a oglašeno je 21.104 slobodnih radnih mjesta. 

Tijekom svibnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.318 osoba, što je 16,7 posto manje nego u svibnju lani. Pritom su 77,4 posto ili 6.442 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1.714 osoba (20,6 posto) iz neaktivnosti te 162 osobe (dva posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 18.811 osoba, što je sedam posto više nego u svibnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 14.931 osoba, i to 13.974 osobe (93,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 957 osoba (6,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba ili 13,2 posto, javna uprava i obrana s 1.375 osoba ili 9,8 posto i prerađivačka industrija s 1.187 osoba ili 8,5 posto.

U svibnju je 3.880 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 2.953 osobe ili 21,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa. Slijedi Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8 posto), Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (1.021 osoba ili 7,3 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 14.842 (16,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (12.051 ili 13,6 posto) i Gradu Zagrebu (10.313 ili 11,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.009 ili 1,1 posto).

U svibnju ove godine je 14.927 osoba ili 16,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine za 15,8 posto ili 2.803 osobe.

Izvor: hina

Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijim je makroekonomskim projekcijama povećala stopu rasta realnog BDP-a u ovoj godini na 3,3 posto, s 3 posto koliko je očekivala u pognozama objavljenim kraja prošle godine, dok je projekciju stope inflacije smanjila s prosinačkih 4 posto na 3,8 posto. 

"HNB u 2024. očekuje ubrzavanje godišnjeg rasta realnog BDP-a Hrvatske na 3,3 posto, s 3,1 posto u 2023., a u sljedeće bi se dvije godine rast mogao postupno usporiti", navodi se u sažetku proljetne makroekonomske projekcije koju je središnja banka objavila na svojim internet stranicama.  

"Očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti u cijeloj 2024. odražava očekivani nastavak snažnog rasta osobne potrošnje, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada i ekspanzivnom fiskalnom politikom, potom jačanje vanjske potražnje te oporavak robnoga izvoza i investicija poduzeća", procjenjuju analitičari HNB-a.

U 2025. i 2026. očekuju relativno ujednačen porast glavnih sastavnica BDP-a zbog daljnjeg rasta vanjske potražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priljeva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU-a. "No, gospodarski bi se rast u uvjetima očekivanog poboljšanja strukturnog salda opće države mogao postupno usporiti prema prosječnoj stopi od 2,7 posto", navodi se u projekcijama. 

Po podacima iz tablica HNB-a, gospodarski bi rast u 2025. mogao usporiti na 2,8 posto, a 2026. na 2,6 posto. 

"Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga gospodarskog rasta Hrvatske čine se uravnoteženi", smatraju u središnjoj banci. Pritom ističu kako su, s obzirom na i nadalje prisutne geopolitičke napetosti kao i mogućnost njihove eskalacije, gospodarska kretanja u međunarodnom okružju te kretanja cijena sirovina i energenata još vrlo neizvjesna.

"Iako tekuća kretanja ukupne aktivnosti u Hrvatskoj ostaju relativno povoljna, osobito u trgovini i građevini, slabost prerađivačke industrije te snažan pad pouzdanja poduzeća u industriji na početku drugog tromjesečja upućuju na negativne rizike za robni izvoz. Osim toga, projicirani rast investicija uvelike će ovisiti o sposobnosti, ponajprije javnoga, ali i privatnog sektora, da uspješno iskoriste raspoloživa sredstva iz fondova EU-a", objašnjavaju iz HNB-a.

S druge strane, kako navode, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti kretanje vanjske potražnje moglo bi biti bolje od očekivanja i povoljno djelovati na izvoz robe. Također, povoljnija kretanja na tržištu rada i naglašeniji rast plaća mogli bi potaknuti veći rast osobne potrošnje.

Očekuje se primjetno snižavanje godišnje stope inflacije

U središnjoj banci u ovoj godini očekuju "primjetno snižavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena", na 3,8 posto, s lanjskih 8,4 posto, uz daljnje usporavanje na 2,6 posto u 2025. i 2,1 posto u 2026. godini.

Analitičari HNB-a izdvajaju nekoliko činitelja koja odražavaju usporavanje inflacije u ovoj godini - popuštanje uvoznih pritisaka i nizak rast proizvođačkih cijena, zahvaljujući nižim cijenama energije, prehrambenih i ostalih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene u 2022. godini te normaliziranju opskrbnih lanaca, potom restriktivan karakter monetarne politike koji se odražava na pooštrene uvjete financiranja, kao i povoljne statističke učinke baznog razdoblja.

"Pritom usporavanju ukupne inflacije najviše pridonosi znatno niža očekivana temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane), a u malo manjoj mjeri i primjetno smanjenje inflacije cijena hrane, dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla u određenoj mjeri povećati nakon što su cijene energije lani stagnirale. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i nadalje povišena kao odraz snažne domaće i inozemne potražnje, pogotovo za uslugama povezanima s putovanjima, snažnog tržišta rada i naglašenog rasta plaća", ističu iz HNB-a.

U 2024. i 2025. očekuju daljnje usporavanje temeljne inflacije (iako bi se ona mogla zadržati blago iznad ukupne inflacije) i inflacije cijena hrane, dok bi se inflacija cijena energije mogla stabilizirati na malo višoj razini od one ocijenjene za ovu godinu. 

"Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije i nadalje su izraženi, ali su uglavnom uravnoteženi", navode iz HNB-a. Pritom objašnjenjavaju da bi inflacija mogla biti viša od prognozirane u slučaju izrazitijega rasta cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina u uvjetima i nadalje izraženih geopolitičkih napetosti ili djelovanja klimatskih promjena.

"Ipak, kod temeljne inflacije, osobito inflacije cijena usluga, rizici pretežu blago naviše. Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga. Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća", navodi se u sažetku najnovijih makroekonomskih projekcija.

S druge strane, kako se nadalje navodi, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane.

Očekuje se rast zaposlenosti za dva posto

Analitičari središnje banke očekuju da će u ovoj godini zaposlenost porasti za 2 posto, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla spustiti na 5,8 posto. 

Navode i kako je rast nominalnih i realnih plaća usporio u prva tri mjeseca ove godine, nakon njihova izraženog povećanja u 2023.

"No, u travnju ove godine prosječna je plaća iznimno snažno porasla, što je ponajprije rezultat provedene sveobuhvatne reforme sustava plaća u državnim i javnim službama. U određenoj se mjeri ubrzao i porast plaća u ostatku gospodarstva, ali znatno slabijim intenzitetom", naglašavaju iz središnje banke.

U najnovijoj projekciji analitičari HNB-a očekuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2024. mogao blago porasti, u apsolutnom iznosu za sto milijuna eura u odnosu na godinu prije, ali bi se "zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a njegov relativni udio mogao smanjiti s 3,9 posto na 3,7 posto BDP-a". 

Izvor: Hina

Ukupan broj zaposlenih u industriji u travnju je pao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, u usporedbi s ožujkom manji je za 0,2 posto, dok je u odnosu na travanj lani pao za 2,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistika prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) pokazuje da na ukupna kretanja ponajviše utječe prerađivačka industrija, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji  ima najveći, gotovo 92-postotni udio, a u njoj je broj zaposlenih na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto. 

U rudarstvu i vađenju, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji nešto manji od dva posto, broj zaposlenih je u travnju u odnosu na ožujak porastao je za 0,5 posto, dok je za 0,3 posto smanjen u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto.

Po podacima DZS-a, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen za 2,3 posto. 

Pritom je u sklopu prerađivačke industrije nekoliko djelatnosti koje bilježe pad broja zaposlenih za više od 10 posto pa je tako najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 17,5 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 12,4 posto, proizvodnji odjeće, za 10,9 posto te proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 10,4 posto.

Istodobno, statistika najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini registrira u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 7,1 posto te ostaloj prerađivačkoj industriji, za 5,9 posto.

Po podacima DZS-a, u travnju ove godine prema istom mjesecu lani, broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija je pao za 3,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju zabilježen rast broja zaposlenih, i to za 1,3 posto. 

Statistika za prva četiri mjeseca ove godine pokazuje da je ukupan broj zaposlenih u industriji smanjen za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do travnja 2024. u usporedbi s istim razdobljem 2023. veća je za 0,2 posto.

Izvor: hina

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u travnju 6,4 posto i bila za 0,1 postotni bod niža nego u ožujku i u prošlogodišnjem travnju, pokazalo je izvješće Eurostata, objavljeno u četvrtak.

Eurostat procjenjuje da je u EU u travnju bez posla bilo gotovo 13,2 milijuna građana, od čega njih gotovo 11 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u travnju smanjen za 100 tisuća, a u EU za 103 tisuće. Na godišnjoj razini smanjio se za 101 tisuću u eurozoni, a povećao za 95 tisuća u EU.

Hrvatska ispod prosjeka

Španjolska i Grčka jedine su i u travnju bilježile dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,7 odnosno 10,8 posto, objavio je N1.

Najvišu jednoznamenkastu stopu imala je ponovno Švedska, od 8,4 posto. Blizu su ostale i Finska i Estonija, sa stopama nezaposlenosti od osam odnosno 7,8 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u travnju iznosila 5,3 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost iz ožujka, sniženu za 0,5 postotnih bodova, pokazuje izvješće Eurostata.

Bez posla je u Hrvatskoj u travnju bilo 92 tisuće građana, dvije tisuće manje nego u ožujku, prema revidiranoj vrijednosti. U travnju 2023. godine imala je 104 tisuće nezaposlenih.

Hrvatska tako bilježi istu stopu nezaposlenosti kao Rumunjska, pokazuju tablice.

Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,7 odnosno tri posto. Slijede Malta s 3,1 posto, Njemačka s 3,2 posto i Slovenija s 3,3 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni kliznula je na 14,1 posto, sa 14,3 posto u ožujku, prema blago sniženoj vrijednosti.
U EU bila je niža za 0,3 postotna boda u odnosu na blago podignutu vrijednost u ožujku, kliznuvši na 14,4 posto.

U travnju prošle godine na oba je područja iznosila 14 posto, prema tablicama statističkog ureda.

Statističari procjenjuju da je u EU u travnju bez posla bilo 2,8 milijuna mladih, od čega gotovo 2,3 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je za 54 tisuće u eurozoni i za 141 tisuću u EU.

Svaki četvrti mladi Španjolac i Šveđanin nezaposlen

Španjolska je i u travnju, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 26,5 posto. Slijedi Švedska sa stopom nezaposlenih od 24,2 posto.

Blizu su Grčka i Portugal s 22,6 odnosno 22,2 posto, te Slovačka i Italija, s 20,8 odnosno 20,2 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježile su i u travnju Njemačka i Češka, u visini 5,8 odnosno 7,5 posto, pokazuju tablice.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija nisu obavezni dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska je bilježila 21 tisuću nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od 17,9 posto, prema revidiranom podatku Eurostata. U četvrtom tromjesečju 2023. iznosila je 18,4 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.

Izvor: N1

• Island – 2762 eura
• Švicarska – 2138 eura
• Austrija – 1962 eura
• Irska – 1906 eura
• Njemačka – 1440 eura
• EU prosjek – 1294 eura
• Slovenija – 692 eura
• Poljska – 538 eura
• Hrvatska – 388 eura
• Bugarska – 226 eura

Istaknite se na tržištu rada, budite prisutni - samo prošle godine sajam je ostvario više od 5.300.000 pregleda te preko 51.000 prijava. Povežite se s kandidatima i unaprijedite svoj tim - sve je jednostavno uz Regionalni sajam poslova!

Vrijeme trajanja: od 15. do 22. listopada 2024.
Popust na ranu prijavu: 10%
Employer Branding doseg: 7.200.000 korisnika / potencijalnih kandidata
Države regije: Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Slovenija
Rezervacija štanda: www.regionalnisajamposlova.com

 
Sajam je aktivan 24 sata tijekom svih 8 dana, a regionalnost sajma omogućuje i da “probijete” granice. Osim trenutnih zapošljavanja, stvarate i bazu za buduće potrebe, a u sklopu vizuala u nastavku pročitajte koje su prednosti sudjelovanja na online sajmu:

RANA PRIJAVA do 2.9.2024. donosi vam 10% popusta – rezervirajte svoje mjesto na ovogodišnjem Regionalnom sajmu poslova već danas!