Posloprimci

Naslovnica › Česta pitanja › Posloprimci

Kako surađivati s (pre)zaposlenim šefom?

Budi promjena koju želiš vidjeti u poslovnom svijetu. Imaš više kontrole i moći nego što misliš.

Koliko si puta pomislio/la: "Vrijeme je da napredujem." Ili: "Zaslužujem veću plaću." Možda ti se u glavi vrtjela želja za novim izazovima, više odgovornosti ili – ako si već na rubu burnouta – jednostavno manje stresa i više razumijevanja.

I ništa se nije dogodilo.

U tim trenucima često gledamo prema "gore", prema svom šefu ili šefici, očekujući neku promjenu, inicijativu, znak da netko vidi i cijeni sav trud koji svakodnevno ulažemo.

Ali kao što je Gandhi rekao: "Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu."

To vrijedi i za tvoj profesionalni svijet, piše fast company.

Ako želiš napredovati, razvijati se, osjetiti podršku i jasnije granice, možda nećeš moći (do)čekati da tvoj nadređeni to prvi pokrene. Pogotovo ako je — kao što su mnogi danas — potpuno preopterećen.

Zato u nastavku pročitaj kako možeš raditi s preopterećenim šefom, a ne protiv njega. Umjesto da frustrirano čekaš, nauči kako voditi sebe i stvoriti partnerstvo koje funkcionira — čak i u kaosu.

Sve više menadžera danas je iscrpljeno i izloženo konstantnom pritisku. A ti, kao zaposlenik, želiš podršku, jasnoću i razvoj. I tu nastaje raskorak.

Dobra vijest? Imaš više moći nego što misliš. Evo kako je možeš iskoristiti.

1. Olakšaj im da ti kažu “da/može/probaj”

Iako bismo se mogli složiti kako je to u njegovom opisu posla, šef koji je pod stresom najčešće nema vremena za nagađanje kakve potrebe imaš. Ako želiš podršku, budi konkretan/na.

Stoga, ne traži samo "priliku za razvoj" nego reci što točno želiš – promaknuće, razgovor o povećanju plaće, preuzimanje više odgovornosti ili pak radno rasterećenje.

Isto vrijedi i za ravnotežu između posla i privatnog dijela života. Nemoj govoriti: "Trebam više balansa." Umjesto toga reci: "Mogu li petkom raditi od kuće?" ili "Možemo li srediti dajednom tjednom nešto kasnije dođem na posao (i duže ostanem, dakako) jer ujutro vodim dijete u vrtić?“.

Što si jasniji/a, to je veća šansa da dobiješ potvrdan odgovor.

2. Preuzmi inicijativu na '1 na 1' sastancima

Ako tvoj šef na 1-na-1 dolazi užurban, iscrpljen i više razmišlja o 'gašenju požara' nego o tvom razvoju – to je tvoja prilika da preuzmeš kormilo.

Naravno, prođi operativne zadatke, ali onda otvori i pitanja koja se tiču šire slike. Na primjer:

• Koje bi vještine bilo dobro da razvijam za ovu ulogu?

• Na koji način mogu još više doprinijeti timu?

• S kim izvan našeg tima bi bilo dobro da se povežem?

Ako ti sam/a ne pokreneš razgovor o tim temama – vjerojatno nitko neće.

3. Zapisuj stvari

Šefovi pod stresom često zaborave što su rekli, odobrili ili planirali. Da bi zaštitio/la sebe (i njih), počni zapisivati stvari.

Nakon razgovora – pošalji sažetak mailom. Napiši što ste dogovorili, koji su prioriteti, rokovi, sljedeći koraci. Tako im olakšavaš da se sjete najvažnijih dogovora, a ti imaš 'crno na bijelo' ako dođe do nesporazuma.

4. Budi promjena koju želiš vidjeti

Ako želiš više angažmana — kreni od sebe. Ako želiš više fokusa — donesi strukturu i mir. Ljudi često reflektiraju energiju koju im donosimo, bez obzira na to tko je "šef".

I da, tvoj šef vjerojatno ne želi biti ovako preopterećen. I oni imaju svojeg šefa, svoje brige i svoj inbox pun zahtjeva.

Ali ti ne moraš čekati da se sve oko tebe promijeni da bi počeo/la mijenjati stvari na bolje.

Promjena odnosa, komunikacije i osjećaja sigurnosti u poslu često počinje s tobom. S jasnom namjerom i malo hrabrosti.

Znojne ruke i suha usta? Evo što napraviti prije razgovora za posao

Nismo roboti i ne moramo biti savršeni, ali na intervjuima s potencijalnim poslodavcima možemo biti opušteniji.

Potraga za poslom, iako se danas možda čini jednostavnijom nego ikad, i dalje je jedno od emocionalno zahtjevnijih putovanja. Da, svjedoci smo neobične situacije – tržište vapi za radnom snagom, oglasi iskaču sa svih strana, a poslodavci su najčešće ti koji moraju dodatno zasukati rukave kako bi pronašli i zadržali kvalitetne kandidate. No, unatoč toj ravnoteži koja (napokon, zar ne ?) ide na ruku tražiteljima posla, činjenica ostaje – taj proces zna biti itekako stresan.

A najnapetiji dio cijele priče? Razgovor za posao. Bez imalo dvojbe.

Posebno kad je riječ o razgovorima uživo. Video pozivi imaju svojih prednosti – možemo ih odraditi iz udobnosti vlastitog doma, možda i s omiljenom šalicom kave kraj sebe, obuveni u papuče i s barem djelomičnim osjećajem kontrole. No kad se pred poslodavca treba stati „oči u oči“, priča dobiva sasvim drugačiji ton. Taj trenutak kada znamo da ćemo biti pomno promatrani, da će svaka riječ, gesta i pauza biti predmet (svjesne ili nesvjesne) analize, kod mnogih izaziva grč i nelagodu u želucu.

Tada često nismo ni sjena onoga tko zaista jesmo. Stisnuti, ukočeni, fokusirani samo na to da što prije dođemo do kraja i ne zabrljamo. A istovremeno, baš tada bi najviše trebalo pokazati svoju autentičnost, energiju, ono „nešto“ što nas izdvaja od ostalih i u očima poslodavca čini savršenim kandidatom za oglašeno radno mjesto.

No kako uopće doći do tog opuštenog stanja? Kako umiriti srce koje lupa kao ludo i ruke koje se znoje čim kročimo u prostoriju?

Ne brini – u nastavku članka donosimo nekoliko korisnih, provjerenih trikova koji će ti pomoći da na razgovor za posao dođeš ne kao uzdrmani kandidat, nego kao verzija sebe kojoj bi i sam/a poželio/la dati posao.

1. Priprema je pola opuštenosti

Zvuči klišejasto, ali vjeruj nam – što smo pripremljeniji, to ćemo na razgovoru za posao biti mirniji i opušteniji. Istraži firmu, pročitaj još jednom oglas i razmisli o potencijalnim pitanjima. Pripremi i svoja pitanja – time ne samo da pokazuješ interes, nego i držiš kontrolu nad razgovorom. Nisi tamo samo da bi bio procijenjen/a – i ti procjenjuješ njih.

2. Isprobaj „power posing“

Znanstveno je potvrđeno da tijelo može utjecati na um. Prije ulaska u zgradu (ili čak u wc kabini!), stani u pozu samopouzdanja – ruke na bokovima, ramena unatrag, brada gore. Zadrži poziciju dvije minute. Nije šala – razina kortizola pada, a samopouzdanje raste. Čak i ako si isprva djeluješ neobično.

3. Duboko disanje nije rezervirano samo za jogu

Prije ulaska u prostoriju (ili uključivanja u Zoom), napravi nekoliko dubokih udaha i izdaha. Fizički ćeš usporiti otkucaje srca i umiriti misli. Fokusiraj se na disanje i na činjenicu da si došao/la pokazati tko si i kako doista zaslužuješ šansu.

4. Zamisli najgori scenarij – i onda ga odbaci

Jedan od trikova mentalnog treninga je svjesno razmišljanje o najgorim ishodima… pa njihovo racionalno odbacivanje. Ako zabrljaš odgovor? Nisi prvi/a. Ako zaboraviš reći nešto bitno? Imaš još vremena kako bi to ispravio/la. Tvoja vrijednost ne ovisi o jednom odgovoru ili razgovoru za posao. U najgorem slučaju – bit će još prilika.

5. Prije razgovora – neka te nešto razveseli

Poslušaj omiljenu pjesmu, pročitaj foru koja te uvijek nasmije, popričaj s osobom koja te zna opustiti ili se poigraj s kućnim ljubimcem. Dođi na razgovor sa smiješkom – ne onim prisilnim, već onim iskrenim, ljudskim. Energija se osjeti. A smirenost se, zanimljivo, vrlo često rađa iz male doze radosti.

A sad kad smo sve to riješili, da te pitamo… Spreman/na si za novi razgovor za posao? Odlično! Sljedeći korak je pronaći posao koji ti zaista odgovara. Posjeti MojPosao i istraži aktualnu ponudu poslova – tko zna, možda te baš danas čeka prilika koja će te oduševiti!

Brojke otkrivaju: Hrvatska na korak do 1.500 eura prosječne plaće

U prvom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 1.474 eura neto, što je čak 16% više nego u istom razdoblju lani.

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u prvom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.474 eura neto, što je 9% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2024. godine.

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1.360 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća porasla je za 9%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 14%. Ovi podaci sugeriraju da je trend najbržeg rasta plaća u donjem dijelu spektra usporio, što može ukazivati na stabilizaciju tržišta rada.

Općenito, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 15% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u poljoprivredi, gdje su 11% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s prvim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: umjetnost, zabava i sport (+30%) te obrazovanje i znanost (+23%).

S druge strane, u poljoprivrednim tvrtkama plaća je rasla svega 6% u odnosu na isti period prošle godine.

Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene radnike pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 31% više od prosječne plaće, odnosno 1.936 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 22% više od prosjeka, što iznosi 1.796 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 35% ispod prosjeka (957 eura). Uslužne djelatnosti bilježe prosječnu plaću od 1.077 eura (-27%), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1.120 eura, što je 24% ispod prosjeka.

Državne tvrtke ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 10% više od prosjeka te iznose 1.627 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 8% više od prosjeka (1.590 eura), a upravo su u tim tvrtkama plaće zabilježile najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 28%.

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1.483 eura neto, odnosno 1% više od prosjeka i čak 19% više nego u istom razdoblju lani. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1.353 eura (-8%), no taj je sektor zabilježio značajan rast plaća od 14% u usporedbi s prvim kvartalom 2024.

Provjerili smo i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1.332 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka. Ipak, upravo su u ovom segmentu zabilježen najznačajniji rast primanja, s povećanjem od impresivnih 16% u odnosu na prethodnu godinu.

U poduzećima s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1.439 eura, što je 2% ispod prosjeka, dok je godišnji rast plaća dosegao 14%. S druge strane, najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.564 eura neto.

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško- slavonskoj (-18%) te Sisačkoj-moslavačkoj (-14%) županiji.

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1.605 eura (medijan 1.499 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (14%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše 'skočile' u županijama s nižim prosječnim plaćama: Virovitičko-podravskoj (+21%), Brodsko - posavskoj (+21%) te Šibensko - kninskoj (+20%) županiji.

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2.313 eura, što je 57% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 12% višu plaću od prosječne (1.646 eura) i čak 30% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1.270 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.168 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.2734 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.626 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.

U prvom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 16% više od žena, međutim ženama je plaća više rasla (+15%) u odnosu prvi kvartal prošle godine nego muškarcima (+13%). Konkretno, prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u prvom kvartalu iznosila je 1.592 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1.374 eura.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno više od 38.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.

8 fraza koje nam pomažu postaviti (zdrave) granice na poslu

One određuju što smo voljni raditi, a na koje postupke nismo spremni, kako želimo biti tretirani i što ćemo učiniti ako netko prekrši ta očekivanja.

Dugi radni sati, veliki obim posla, kratki rokovi, nesigurnost posla, nedostatak kontrole nad rasporedom i općenito osjećaj manjka podrške mogu rezultirati nezadovoljstvom našim radnim mjestom.

U konačnici, ako se takav kronični stres ne kontrolira, može dovesti do izgaranja na poslu.

Jedan od najboljih načina suočavanja s ovim stresorima je postavljanje zdravih granica, piše cnbc make it.

Granice odražavaju naše vrijednosti kao osobe. Njihovo postavljanje pomaže nam uspostaviti osjećaje poput pripadnosti, sigurnosti, pravednosti i smisla u poslovnoj okolini.

Ovih 8 jednostavnih fraza može nam pomoći u tome:

1. Treba mi više vremena

Postavljanje razumnih rokova pomaže nam upravljati stresom. Primjerice, ako nadređena osoba od nas traži odrađivanje nekog zadatka za čiju je realizaciju potrebno više vremena nego što ga imamo na raspolaganju, potrebno je to komunicirati čim prije.

2. Nisam dostupan

Ako neprestano provjeravamo e-mail ili odgovaramo na pozive u trenucima kada smo na odmoru ili izvan radnog vremena, to ljudima oko nas šalje poruku da smo uvijek dostupni.

Postoji vrijeme kada drugi aspekti našeg života imaju prioritet i to je važno osvijestiti.

3. Treba mi pomoć

Kada zadatak postane prevelik ili nadilazi ono što znamo raditi, opravdano je i razumno potražiti pomoć. Ujedno, time pokazujemo da smo sposobni ostaviti ego po strani i kako nam je kvalitetno odrađivanje posla, a samim time i tvrtkin interes, na prvom mjestu.

4. Molim vas, razgovarajte sa mnom s poštovanjem

Kao što znamo, neka radna okruženja su toksična – negativna, konfliktna, čak i incidentna. Međutim, čak i u zdravim okruženjima, stres može natjerati ljude da se u pojedinim situacijama ne odnose prema drugima s poštovanjem.

Ako se nađemo u emocionalno napetoj situaciji koja u nekom trenutku preraste u svađu, važno je zadržati određene granice vezane uz samu komunikaciju. Izjavom kako „želimo da nam se obraćaju s poštovanjem ili ćemo se udaljiti“, kreiramo zdrave granice na primjeren način.

5. Imam prijedlog

Ako stvari ne idu kako smo zamislili, jedan od načina postavljanja granica je predlaganje alternativnih strategija za rješavanje situacija.

Na taj način ističemo da nam se ne sviđa način na koji se trenutna situacija rješava, uz proaktivan pristup pronalasku nekog drugog rješenja koje će svima više odgovarati.

6. Ne osjećam se cijenjeno

Stres povezan s poslom često se povećava u trenucima kada se naš trud ne primjećuje, ne priznaje ili ne cijeni. U takvim slučajevima, razumno je razgovarati s kolegama ili nadređenima o tome da naporno radimo, ali se osjećamo podcijenjeno.

7. Ovo se ne čini pravedno

Percepcija nepravednog tretmana ključan je prediktor stresa i izgaranja na poslu.

8. Želim biti više angažiran/a

Radni angažman suprotan je izgaranju. To znači biti dio radne okoline koja koristi naše potencijale i potiče nas da budemo bolji, istovremeno dajući nam svrhu.

Izvor: cnbc make it

Šef, plaća ili dosada – što nas tjera na promjenu posla?

Nekad su naši roditelji i bake i djedovi radili kod istog poslodavca desetljećima, ponosno primajući zlatni sat za 30 godina staža. Danas? Ako na jednom poslu ostanemo duže od pet godina, već nas pitaju: "Zar ti nije dosadno?"

Činjenica je da se tržište rada promijenilo. Danas češće mijenjamo poslodavce, tražimo bolje uvjete, veću plaću, bolju atmosferu – i to je sasvim normalno. No, koliko često mijenjamo posao? Što nas potiče na odlazak? Jesmo li ikad požalili?

Baš zato, pokrenuli smo istraživanje o promjeni posla – i trebamo tvoje mišljenje!

Teme koje istražujemo uključuju:

• Trajanje zaposlenja kod posljednjeg poslodavca: Koliko dugo ostajemo na jednom radnom mjestu prije nego što odlučimo krenuti dalje?

• Broj poslodavaca kroz karijeru: Koliko smo puta mijenjali radno okruženje i što nas je navelo na te promjene?

• Iskustva s otkazima: Jesmo li češće sami donosili odluku o odlasku ili smo bili suočeni s otkazom od strane poslodavca?

• Razlozi za promjenu poslodavca: Je li to bila preniska plaća, negativna atmosfera na radnom mjestu, neslaganje s nadređenima ili osjećaj zasićenja?

• Povezanost posla i privatnog života: Koliko nas naš posao definira izvan radnog vremena? Primjerice, ako smo automehaničari, popravljamo li automobile prijateljima? Ako smo pravnici, pregledavamo li različite vrste ugovora koje su potpisali članovi naše uže i šire obitelji?

Pozivamo te da podijeliš svoja iskustva i sudjeluješ u našem istraživanju. Tvoje mišljenje je dragocjeno jer zajedno možemo stvoriti bolje i pravednije tržište rada za sve nas.

Iz poznatog u nepoznato: Otkrij kako se pripremiti za dolazak novog šefa

Dolazak novog šefa može biti izazovan, ali i prilika za profesionalni rast. Ako pristupimo promjeni na pravi način, možda otkrijemo da vam upravo ovaj novi šef može postati najbolji poslovni saveznik.

Promjene su neizbježan dio života. Preseljenje u novi grad, promjena automobila, čak i preuređenje stana mogu izazvati stres, uzbuđenje, ali i određenu nesigurnost. Naše rutine, koje nam pružaju osjećaj kontrole i sigurnosti, odjednom su uzdrmane. A što tek kada promjena utječe na naš posao – mjesto gdje provodimo velik dio dana, gdje gradimo karijeru, ali i odnose s kolegama?

Jedna od najvećih promjena u radnom okruženju svakako je dolazak novog šefa. Čak i ako prethodni nije bio omiljen, on je ipak bio poznat. Znali smo kako funkcionira, koje su mu granice, što ga iritira, a što mu imponira. Dolazak nove nadređene osobe često u nama budi nesigurnost: kakav će biti njegov stil vođenja, hoće li donositi drastične promjene, kako će gledati na naš dosadašnji rad?

Srećom, postoje načini da se pripremimo i osiguramo da taj prijelaz protekne što bolje.

Kako se pripremiti za dolazak novog šefa?

1. Istraži novog nadređenog

Ako je moguće, saznaj više o njemu ili njoj. LinkedIn, interne informacije u tvrtki ili čak razgovor s kolegama iz drugih odjela mogu nam dati korisne uvide. Kakvo mu je dosadašnje iskustvo? Koje su mu profesionalne vrijednosti? Ako dolazi iz potpuno drugačijeg sektora, možda će donijeti inovativne ideje, ali i očekivati brzu prilagodbu tima.

2. Pregledaj svoj rad i rezultate

Prije nego što se novi šef upozna s našim radom, sami si postavimo ogledalo. Pregledaj projekte na kojima si radio/la, razmisli o svojim uspjesima i izazovima. Ako postoji prostor za poboljšanja, sada je pravi trenutak da ih identificiramo i osmislimo plan kako ih riješiti.

3. Budi spreman/na na promjene

Novi šef znači i novu dinamiku. Možda će željeti promijeniti način izvještavanja, sastanaka ili prioriteta. Umjesto da te promjene unaprijed odbaciš, pokušaj ih sagledati kao priliku za profesionalni rast.

Kako od starta postaviti dobar odnos?

1. Prvi dojam je važan, ali stavi naglasak na autentičnost

Nema potrebe za pretjeranim uljepšavanjem vlastite uloge ili pokušajem dodvoravanja. Budi profesionalan/na, ali i autentičan/na. Prvi dojam ne čini samo ono što kažemo, već i način na koji slušamo i reagiramo.

2. Komuniciraj proaktivno

Ne čekaj da ti šef priđe prvi – preuzmi inicijativu. Predstavi mu se, ukratko objasni svoje odgovornosti i ponudi pomoć u procesu prilagodbe.

3. Postavljaj pametna pitanja

Umjesto da nagađaš što tvoj novi šef očekuje, postavi mu nekoliko pitanja poput 'Kakvi su vaši prioriteti?' te 'koji način komunikacije preferirate?'.
Jasna i pravovremena komunikacija može spriječiti nesporazume u budućnosti.

Na što treba paziti?

1. Ne uspoređuj ga s prethodnim šefom (barem ne naglas)

Svaka usporedba, pogotovo ako je glasna, može se protumačiti kao neprihvaćanje promjene. Novi šef nije došao biti kopija prethodnika, već donijeti svoju viziju i stil vođenja.

2. Strpljenje je ključno

Prilagodba ide u oba smjera – i mi se prilagođavamo njemu, ali i on nama. Nemoj očekivati da će odmah razumjeti dinamiku tima ili sve procese. Daj mu vremena.

3. Čuvaj se uredskih tračeva

Iako je primamljivo podijeliti svoja (pozitivna ili negativna) mišljenja o prethodnim nadređenima, mudrije je suzdržati se. Novi šef vjerojatno sluša i promatra više nego što mislimo.

4. Fleksibilnost je naša prednost

Ako se naš novi šef odluči za promjene koje nisu u skladu s dosadašnjim praksama, pokušaj ih prihvatiti otvoreno. Pokazivanje fleksibilnosti i spremnosti na prilagodbu može nam donijeti dodatne prilike u budućnosti.

5. Gradi povjerenje kroz djela, a ne samo riječi

Šefovi cijene ljude na koje se mogu osloniti. Dosljednost u radu, preuzimanje odgovornosti i poštivanje rokova najbolji su način da izgradimo kredibilitet i dugoročan dobar odnos.

Jesmo li stvarno plaćeni onoliko koliko vrijedimo?

Provodimo istraživanje o (ne)zadovoljstvu plaćama među hrvatskim radnicima i želimo čuti tvoje mišljenje!

Plaće u Hrvatskoj rastu iz godine u godinu – barem tako kažu brojke.

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2024. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1346 eura, što je čak 12% više nego prethodne godine.

No, unatoč tim rastućim brojkama, troškovi života ne zaostaju – neki bi rekli da rastu još i brže. Stanarine, hrana, režije, gorivo... sve to debelo udara po džepu. Pa se postavlja ključno pitanje: raste li nam životni standard jednako brzo kao što (barem na papiru) rastu plaće?

Nije tajna da je plaća jedan od najvažnijih faktora zadovoljstva poslom. Nije sve u novcu, ali realno – lakše je biti motiviran kad znaš da će tvoj trud biti pošteno nagrađen. Osim same osnovne plaće, tu su i dodaci, bonusi, beneficije... sve to čini razliku.

Kad smo zadovoljni primanjima, radimo s više elana, osjećamo se cijenjeno i imamo manje stresa oko plaćanja računa. A kad plaća ne pokriva naše potrebe? Onda dolazi frustracija, demotivacija, pa čak i razmišljanja o promjeni posla.

Međutim, koliko nas je zapravo zadovoljno svojom plaćom? A ti?

Provodimo istraživanje o (ne)zadovoljstvu plaćama među hrvatskim radnicima i želimo čuti tvoje mišljenje! Osjećaš li da si pošteno plaćen za posao koji obavljaš? Razmišljaš li o promjeni poslodavca zbog boljih uvjeta?

Sudjeluj u istraživanju i pomozi nam da dobijemo realnu sliku stanja na tržištu rada. Zajedno možemo osvijestiti koliko su hrvatski radnici zadovoljni svojim primanjima i što bi trebalo mijenjati.

Umijeće samopouzdanja: Otkrivamo kako balansirati između vjere u sebe i arogancije

Donosimo pet ključnih zamki pretjeranog samopouzdanja koje mogu ugroziti vašu karijeru i ugled.

Samopouzdanje, kada je u zdravom omjeru, snažno je oružje za napredak u karijeri. Osobe koje vjeruju u sebe i svoje sposobnosti često su primijećene, a ta se vjera često ogleda u načinu na koji pristupaju radnim zadacima. Poslodavci cijene zaposlenike koji hrabro preuzimaju inicijativu, ne boje se preuzeti odgovornost i kroz to postaju pouzdani članovi tima. Naravno, potrebno je imati znanje i vještine, no kombinacija samopouzdanja i truda ubrzava napredak te stvara prilike za ostvarenje većih ciljeva.

Međutim, prekomjerno samopouzdanje može brzo prijeći u opasnu zonu. Kad povjerenje u sebe postane pretjerano, samopouzdanje se lako pretvori u bahatost, zbog koje možemo donositi loše odluke i sabotirati vlastiti napredak. Kako bismo izbjegli tu zamku, važno je prepoznati znakove zdravog i konstruktivnog samopouzdanja, ali i simptome koji upućuju na pretjerano povjerenje u sebe.

Pet karakteristika zdravog samopouzdanja na poslu:

1. Spremnost na preuzimanje odgovornosti – Samopouzdani zaposlenici ne izbjegavaju odgovornost, nego je prihvaćaju jer vjeruju da mogu riješiti izazove.

2. Otvorenost za povratne informacije – Osobe sa zdravim samopouzdanjem znaju prihvatiti konstruktivne kritike i uče iz njih.

3. Pristupanje zadacima s entuzijazmom – Samopouzdani radnici pokazuju strast i motivaciju u radu jer vjeruju da mogu ostvariti postavljene ciljeve.

4. Jasna komunikacija – Takvi pojedinci jasno i iskreno izražavaju svoje mišljenje te se ne boje izraziti svoje ideje.

5. Fokus na rješenja, ne na prepreke – Umjesto da se obeshrabre pred problemima, samopouzdani zaposlenici usmjeravaju se na pronalazak rješenja i prevladavanje prepreka.

Pet zamki pretjeranog samopouzdanja:

1. Ignoriranje kritike – Pretjerano samopouzdani ljudi često ne prihvaćaju povratne informacije, uvjereni da su uvijek u pravu.

2. Podcjenjivanje drugih – Bahati pojedinci često gledaju na rad kolega s visoka, smatrajući da su jedini koji mogu donijeti ispravne odluke.

3. Rizik od donošenja brzopletih odluka – Osobe koje vjeruju da su nepogrešive često djeluju bez potrebne analize, što može dovesti do ozbiljnih pogrešaka.

4. Nedostatak prilagodljivosti – Oni koji previše vjeruju u sebe često odbijaju prilagoditi svoj pristup, čak i kad situacija zahtijeva fleksibilnost.

5. Preveliki fokus na vlastitu važnost – Pretjerano samopouzdani pojedinci skloni su preuzeti sve zasluge, čime umanjuju doprinos ostatka tima i stvaraju toksičnu radnu atmosferu.

Balansiranje između samopouzdanja i opreza ključno je za karijerni uspjeh. Zdravo povjerenje u sebe otvara put prema napretku, dok pretjerano samopouzdanje može urušiti sve što smo izgradili.

Izbjegni najčešće pogreške prilikom prijave na oglas

Postoji čitav niz pogrešaka koje mogu umanjiti naše šanse da preskočimo prvu stepenicu u selekcijskom procesu i dođemo do sljedeće razine - razgovora za posao.

Prijava na natječaj za oglašeno radno mjesto često djeluje kao najjednostavnija stvar na svijetu - pronađemo oglas koji nas je zainteresirao, provjerimo uvjete, iz virtualne 'ladice' izvučemo životopis, obrišemo s njega zamišljenu prašinu te ga zajedno s motivacijskim pismom pošaljemo poslodavcu.

I to je to, zar ne?

Pa, stvari ne idu uvijek tako glatko. Postoji čitav niz pogrešaka koje radimo prilikom postupka prijave na oglas, a koje mogu umanjiti naše šanse da preskočimo prvu stepenicu u selekcijskom procesu i dođemo do sljedeće razine - razgovora za posao.

Pregledavanjem čitavog niza vaših prijava na oglase koje smo, tragajući za novim kolegicama i kolegama, objavili na našim stranicama, uočili smo nekoliko pogrešaka koje se učestalo pojavljuju. Preciznije, njih sedam.

1. Uključi motivacijsko pismo – čak i ako nije traženo u oglasu

Motivacijsko pismo pruža regruterima i osobama zaduženim za selekciju uvid u naše pisane vještine i motivaciju. Ovo je prilika da objasnimo zašto se prijavljujemo na određeni oglas, posebno ako se prijavljujemo izvan svog uobičajenog područja rada ili s različitim iskustvom.

2. Izbjegni slanje CV-a i motivacijskog pisma na engleskom, osim ako to nije traženo

Ako oglas ne zahtijeva dokumente na engleskom, potrebno je držati se hrvatskog jezika. Ovo je posebno važno za kandidate kojima hrvatski nije materinji jezik, a posao zahtijeva poznavanje istog. Selektori žele brzo i efikasno obaviti svoj posao – olakšaj im to!

3. Obrnuto kronološki redoslijed iskustva i obrazovanja

Iako smo mislili da je ovo jasno, očito je potrebno ponavljati: najnovije iskustvo i obrazovanje uvijek ide na vrh, a starija iskustva nalaze se niže u tekstu. Na taj način u prvi plan stavljamo ono najrecentnije, što je poslodavcima u pravilu i najvažnije.

4. Kreativni životopisi – DA, ali samo kada je to prikladno

Kreativni životopisi su izvrsni za pozicije koje traže razmišljanje i pristup poslu koji 'izlazi iz okvira'. Međutim, za dio oglašenih radnih mjesta, poput juniorskih pozicija u administraciji, kreativni CV može biti kontraproduktivan. Životopis treba odražavati profesionalnost i biti usklađen s poslom za koji se prijavljujemo.

5. Prijavljivanje ispod ili iznad trenutne razine kvalifikacija

Više nije uvijek bolje. Ako tvrtka traži juniora bez iskustva, kandidati s 5 godina relevantnog iskustva vjerojatno neće biti pozvani na razgovor, pogotovo ako ima kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz oglasa. Evo zašto:

Poslodavci se boje se da će nam posao brzo dosaditi i da ćemo otići dalje (zato u motivacijskom pismu uvijek trebamo objasniti zašto se prijavljujemo za poziciju koja je ispod naše razine iskustva).
Smatraju da ne mogu ispuniti naša očekivanja u pogledu plaće. I obično su u pravu.
Strahuju da ćemo biti nezadovoljni na poslu.

Također, prijavljivanje na oglase za posao koji osjetno nadilaze naše trenutne kompetencije ili razinu iskustva također nije preporučljivo.

6. CV u obliku eseja – veliko NE!

Životopis u obliku eseja je težak za čitanje i selektori nemaju vremena za duge narativne tekstove. Drži se sažete, strukturirane forme koja jasno prikazuje tvoje kvalifikacije i iskustvo.

7. Pazite na čitljivost i preglednost

Ako se prijavljuješ na kreativne poslove, kreativni životopisi su apsolutno dobrodošli, ali moraju biti čitki. Također, imaj na umu da mnogi šalju inovativne i drugačije životopise za takve pozicije. Ako nemaš izvrsnu ideju za out of the box životopis, radije se drži provjerene forme.

Slijedeći ove savjete, možeš povećati svoje šanse da upravo tvoja prijava bude zapažena i da se približiš svom cilju – pozivu na intervju.

Također, pravi je trenutak za pretraživanje trenutno oglašenih natječaja za slobodna radna mjesta na MojPosao.

Sretno!

Pet uobičajenih pogrešaka tijekom potrage za poslom

Ne brini, i drugi ih čine.

Pronalazak posla, posebice ako smo se dali u potragu za prvim zaposlenjem, može djelovati kao poprilično izazovan pothvat. Istovremeno, s pravim pristupom, može predstavljati zanimljivo putovanje.

No, mnogi od nas padnu u zamku uobičajenih pogrešaka.

U nastavku donosimo 5 najčešćih pogrešaka koje činimo tijekom potrage za poslom, kao i korisne savjete kako ih izbjeći:

1. Slanje životopisa 'na sve strane'

U nadi da će se nešto 'uloviti', mnogi šalju isti životopis i motivacijsko pismo na adrese velikog broja poslodavaca. Neovisno o tome o kakvom se poslu radi, u kojoj branši poslodavac djeluje i radi li se o prijavi na konkretan oglas ili pak otvorenoj molbi. Umjesto na kvantitetu, fokusiraj se na kvalitetu. Prilagodi svoj životopis i motivacijsko pismo svakom radnom mjestu kako bi istaknuo svoje vještine i iskustvo te pojasnio poslodavcu zašto si upravo ti pravi izbor za njegov tim.

2. No networking, no party

Umrežavanje, odnosno networking, nije rezerviran samo za izražene ekstroverte u potrazi za novim poslovnim kontaktima. Umrežavanjem možeš dijeliti informacije, znanje i iskustva s drugima, ali i dobiti korisne savjete i informacije. Također, time dobijaš pristup poslovnim prilikama, partnerstvima i potencijalnim klijentima.

3. Zanemarivanje profesionalnog razvoja

Pretjerano fokusiranje na pronalazak posla nerijetko zna rezultirati zapostavljanjem našeg osobnog rasta. Kako bismo tome doskočili, važno je iskoristiti slobodno vrijeme za učenje novih vještina, pohađanje tečajeva ili sudjelovanje u volonterskim aktivnostima koje će nam pomoći u daljnjem razvoju karijere

4. Nepripremljenost za intervju

Nedovoljna informiranost o poslodavcu i zahtjevima samog posla, odabir pogrešnog outfita i kašnjenje samo su neke od pogrešaka koje činimo uoči i za vrijeme samog razgovora za posao. Prije intervjua, odaberi prikladnu i profesionalnu odjeću i razmisli o načinu dolaska na mjesto sastanka kako bi se pobrinuo/la da ćeš stići na intervju desetak minuta ranije. Pripremi odgovore na uobičajena pitanja, kao i ona koja su relevantna za industriju ili poziciju. Također je važno razmotriti pitanja koja možeš postaviti poslodavcu kako bi pokazao/la svoj interes i entuzijazam za tvrtku ili ulogu.

5. Gubitak motivacije nakon 'odbijenice'

Gubitak motivacije nakon nekoliko neuspješnih prijava na oglase za posao može znatno utjecati na našu sposobnost daljnje potrage za poslom. Kada se suočimo s odbijanjem, može se javiti osjećaj nesigurnosti i nedostatka samopouzdanja. Međutim, umjesto da dopustimo da nas ovo demotivira, važno je promatrati odbijanje kao priliku za učenje i rast.

Ključno je tražiti povratnu informaciju od poslodavaca kako bismo bolje razumjeli razloge odbijanja i identificirali područja na kojima moramo raditi.

Također je važno podsjetiti se da odbijanje od strane poslodavca ne odražava nužno našu vrijednost ili sposobnosti te nastaviti s pozitivnim stavom u potrazi za poslom, jer svaka nova prilika može biti korak bliže našem cilju.

Ne propusti priliku – Sezonac.hr traje još samo danas!

I dalje možeš posjetiti najveći online sajam poslova u turizmu i sezoni.

Razmišljaš o sezonskom poslu na Jadranu? Želiš iskoristiti ljeto za rad u novom i poticajnom okruženju te steći nova iskustva? Ili možda tražiš priliku koja se može pretvoriti u dugoročnu karijeru u ugostiteljstvu i turizmu?

Ako je tvoj odgovor na bilo koje od ovih pitanja „da“, onda ne smiješ propustiti Sezonac.hr – najveći online sajam poslova u turizmu i sezoni, koji traje još samo do četvrtka u ponoć!

Ponuda poslova je bogata i raznolika – od konobara, recepcionara i kuhara, pa sve do menadžerskih pozicija u prestižnim hotelima i restoranima.

Osim sezonskih poslova, neki poslodavci nude i dugoročnu suradnju, pružajući ti mogućnost da se zaposliš i nakon završetka ljeta.

Jednostavna prijava, direktna komunikacija s poslodavcima

Prijava na oglase nikad nije bila lakša!

Na virtualnim štandovima poslodavaca možeš pronaći sve ključne informacije o radnom okruženju, uvjetima rada, kulturi tvrtke i beneficijama koje nude. Ako želiš saznati još više, možeš stupiti u kontakt s potencijalnim poslodavcem putem chata ili videopoziva i dobiti odgovore iz prve ruke.

Sudjeluj u istraživanju o sezonskom zapošljavanju

Osim što ti Sezonac.hr nudi priliku da pronađeš posao, trenutno provodimo istraživanje o sezonskom zapošljavanju. Podijeli svoja iskustva i doprinesi boljem razumijevanju tržišta rada! Sudjelovanjem možeš pomoći budućim sezoncima i poslodavcima da bolje shvate izazove i prilike koje sezonski rad donosi.

Pripremi se za uspjeh

Kako bi povećao/la svoje šanse za zaposlenje, preporučamo ti da unaprijediš svoj životopis i motivacijsko pismo. Ako trebaš savjete o tome kako se najbolje predstaviti budućem poslodavcu ili kako uspješno odraditi razgovor za posao, posjeti rubriku „Događanja“ i pronađi korisne informacije.

Sajam ostaje otvoren do 6. veljače u ponoć – iskoristi priliku dok traje! Posjeti Sezonac.hr odmah, istraži ponudu poslova i napravi prvi korak prema svom novom poslu.

Na sajmu sudjeluju: Valamar, Maistra, Lidl, Jadranka trgovina, Le Méridien Lav, dm, Tommy, Radisson Blu Resort & Spa – Hotel Split, Jamnica, Hoteli Cavtat Remisans Hotel Group, Bluesun Hotels & Resorts, Aminess, Jadran, Lush, Falkensteiner, Rudan, Tifon, Bestsolution, Jadranka turizam, Arena Hospitality Group, Hotel & Marina Nautica, Pine Beach Pakoštane, Cresanka, Petrol, Hotel Vila Rova i Hotel Pinija.

Prava prilika je ovdje – nemoj je propustiti!

Bez intervencije HR-a: 5 savjeta za mirno rješavanje sukoba na poslu

Umjesto izbjegavanja konflikta, nauči kako ga riješiti na način koji će ojačati radne odnose i povećati produktivnost.

Zamislimo situaciju: dvoje kolega radi na istom projektu, ali imaju potpuno različite pristupe. Jedan voli detaljno planirati, dok drugi preferira improvizaciju. U nekom trenutku dolazi do nesuglasica, a napetost raste. Zvuči poznato?

Sukobi u radnom okruženju sasvim su normalna pojava – razlike u mišljenju, karakterima i načinima rada neizbježno dovode do nesporazuma. No, umjesto da ih ignoriramo ili pogoršavamo, sukobe možemo iskoristiti kao priliku za poboljšanje komunikacije i jačanje timskog duha.

Bez obzira na razlog konflikta, važno je znati kako ga riješiti na konstruktivan način. Evo pet savjeta kako to uspješno napraviti bez nepotrebne drame i intervencije HR odjela.

1. Smiri emocije i pristupi racionalno

Kada se sukob dogodi, prvi korak je prepoznati vlastite emocije i ne reagirati impulzivno. Ako si ljut/a ili frustriran/a, uzmi trenutak da se smiriš prije nego odgovoriš. Duboko disanje ili kratka šetnja mogu pomoći. Racionalan pristup pomaže da razgovor ostane produktivan, umjesto da se pretvori u osobni napad.

2. Slušaj i pokušaj razumjeti drugu stranu

Često se sukobi pogoršavaju jer ljudi ne slušaju jedni druge. Umjesto da unaprijed pretpostavljaš što druga osoba misli, postavljaj pitanja i aktivno slušaj njezino stajalište. Empatija i razumijevanje mogu otkriti stvarni uzrok nesporazuma i otvoriti put prema rješenju.

3. Fokusiraj se na rješenje, a ne na problem

Umjesto da se previše zadržavaš na tome tko je u pravu, usmjeri razgovor prema mogućim rješenjima. Predloži kompromis ili pokušaj pronaći zajednički interes. Ako sukob uključuje više ljudi, može pomoći posredovanje treće, neutralne strane koja može objektivno sagledati situaciju.

4. Jasno komuniciraj svoja očekivanja

Mnogi konflikti proizlaze iz nesporazuma. Jasna i otvorena komunikacija ključna je za sprječavanje budućih sukoba. Definiraj što ti je važno i pitaj sugovornika isto. Kada su očekivanja usklađena, manje je šanse za daljnje nesuglasice.

5. Ne shvaćaj sukobe osobno

Posao je dinamično okruženje u kojem su sukobi normalan dio svakodnevice. Umjesto da ih doživljavaš kao napad na svoju osobu, gledaj ih kao priliku za poboljšanje međuljudskih odnosa i razvoj profesionalnih vještina. Na kraju dana, važno je održati dobar radni odnos i izgraditi timsku suradnju.

Kako od poslodavca tražiti rad od kuće (i dobiti ga)?

Ako razmišljaš o tome da od poslodavca zatražiš mogućnost rada od kuće, ključno je pristupiti tom zahtjevu strateški i argumentirano.

Nekada rezerviran samo za rijetke profesije poput IT sektora, rad od kuće posljednjih godina postao je široko prihvaćen model rada.

Danas ga mnogi zaposlenici vide kao jednu od najvažnijih beneficija, koja poboljšava ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Unatoč tome, neki poslodavci i dalje inzistiraju na dolascima u ured, iako priroda posla omogućava rad na daljinu.

Prednosti rada na daljinu

Rad od kuće donosi brojne benefite, kako za zaposlenike, tako i za poslodavce:

• Veća produktivnost – mnogi zaposlenici tvrde da su kod kuće fokusiraniji i učinkovitiji.

• Bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života – eliminacija putovanja na posao omogućava više vremena za obitelj i osobne aktivnosti.

• Smanjenje troškova – zaposlenici štede na prijevozu, odjeći i obrocima, dok poslodavci mogu smanjiti troškove uredskih prostora.

• Veće zadovoljstvo i angažiranost – zaposlenici koji imaju fleksibilnost često su lojalniji i zadovoljniji.

• Pristup širem krugu talenata – poslodavci mogu zapošljavati ljude iz različitih dijelova zemlje ili svijeta.

Zašto poslodavci oklijevaju s radom na daljinu?

Unatoč ovim prednostima, neki poslodavci i dalje zaziru od omogućavanja rada od kuće. Ovo su neki od najčešćih razloga:

• Strah od smanjene produktivnosti – neki vjeruju da su zaposlenici manje učinkoviti kada nisu pod nadzorom.

• Manjak timske povezanosti – postoji zabrinutost da udaljeni radnici neće biti dovoljno uključeni u kulturu tvrtke.

• Sigurnost podataka – rad s osjetljivim informacijama izvan ureda može predstavljati sigurnosni rizik.

• Teškoće u praćenju rada i ocjenjivanju učinka – poslodavci se boje da neće moći učinkovito pratiti doprinos zaposlenika.

Kako uvjeriti poslodavca da vam omogući rad od kuće?

Ako želiš predložiti rad na daljinu, 'oboružaj' se sljedećim strategijama:

1. Pripremi čvrste argumente – istakni kako tvoj posao ne zahtijeva fizičku prisutnost i pokaži konkretne dokaze svoje produktivnosti.

2. Predloži probni period – dogovori testni period od nekoliko tjedana kako bi poslodavac vidio rezultate prije donošenja konačne odluke.

3. Naglasi benefite za tvrtku – istakni kako će rad na daljinu smanjiti troškove, povećati tvoju efikasnost i smanjiti bolovanja.

4. Ponudi rješenja za potencijalne probleme – primjerice, redoviti video sastanci mogu riješiti problem komunikacije i timske povezanosti.

5. Dogovori jasne ciljeve i mjerila uspjeha – definiraj kako će se mjeriti tvoja produktivnost i što se od tebe očekuje.

Rad od kuće više nije samo privilegija, već često i ključni faktor zadovoljstva zaposlenika. Ako imaš dobar poslovni razlog za rad na daljinu i ispravno 'odigraš svoje karte', postoji velika šansa da će ti poslodavac izaći u susret.

Ključno je pokazati da će tvrtka imati koristi od takve promjene te da će tvoj učinak ostati ili postati još bolji.

Prijavi se za primanje obavijesti o sezonskim poslovima

Želiš posao u sezoni? Nemoj propustiti online sajam Sezonac.hr

Želiš biti među prvima koji će saznati za najnovije sezonske poslove? Pridruži se našoj zajednici i primajte obavijesti o najboljoj prilici za pronalazak sezonskog posla!

Prijavi se za primanje obavijesti o online sajmu poslova u turizmu i sezoni - Sezonac.hr kojeg ove godine možeš posjetiti od 28. siječnja do 6. veljače. Očekuje te širok spektar tvrtki koje nude obilje otvorenih radnih pozicija - prilika za rad u turizmu i sezoni.

Sajam je prilika da se istakneš među konkurencijom te uspostaviš izravnu komunikaciju s poslodavcima kako bi dobio/la sve potrebne informacije. Prijavom za primanje obavijesti osiguravaš da ne propustiš priliku za pronalazak sezonskog posla u sklopu sajma jer ćemo te podsjetiti kad Sajam krene.

Kako se prijaviti?

Budi i ti kandidat koji će na vrijeme pronaći pravu poslovnu priliku za sebe. Prijavi se za primanje obavijesti na portalu MojPosao te budi korak ispred drugih u pronalaženju savršenog sezonskog posla sa SEZONAC.hr!

Zašto je važno redovito osvježavati životopis i kako to učiniti bez stresa?

Započni godinu s ažuriranim životopisom – jer svaki korak prema naprijed zaslužuje biti zabilježen!

Nakon božićnih radosti i novogodišnjeg slavlja, mnogima je teško priviknuti se na svakodnevicu – kako onu osobnu, tako i profesionalnu. Po povratku s odmora, u mnogim branšama siječanj je mjesec kad se stvari odvijaju polako. Veliki broj radnika još uvijek je na godišnjim odmorima, pa je ovo idealno vrijeme da se posvetimo onim stvarima koje smo već neko vrijeme stavljali na stranu. Jedan od tih zadataka može biti i ažuriranje životopisa, koji je, zapravo, naša profesionalna osobna iskaznica.

Zašto ne čekati promjenu posla da bismo osvježili životopis?

Većina ljudi ažurira svoj životopis isključivo prilikom promjene posla, dok je kod nekih taj dokument odavno zapostavljen i možda nisu na njemu napravili nikakve promjene godinama. U međuvremenu, mnogo se toga dogodilo na profesionalnom planu – stekli smo nova iskustva, napredovali u karijeri ili čak promijenili smjer svog profesionalnog puta. A upravo tu leži potencijalna prijetnja – zaborav. Svaka važna postignuća koja niste zabilježili, mogu nestati iz vašeg profesionalnog pamćenja.

Zato je važno redovito ažurirati životopis, kako bi bio točan, relevantan i spreman kad god nam zatreba. Na ovaj način nećemo samo imati ažuran dokument koji odražava naš trenutni status, već ćemo i olakšati pristup novim prilikama, bilo da smo u procesu traženja novog posla ili samo želimo pratiti vlastiti profesionalni napredak.

5 savjeta za bezbolno i jednostavno ažuriranje životopisa

1. Redovito unosi nova postignuća

Svako novo postignuće potrebno je zapisati odmah, dok je još svježe u našem sjećanju. Ako čekamo predugo, riskiramo zaboravljanje ključnih detalja koji mogu biti bitni.

2. Prilagodi format i dizajn

Ako naš životopis već godinama nije doživio promjenu, vjerojatno je vrijeme za malo modernizacije. Osim ažuriranja sadržaja, pobrini se da dizajn bude čist, profesionalan i usklađen s današnjim standardima. Ne moraš pretjerivati s grafikom, ali vizualna urednost i preglednost su ključni.

3. Fokusiraj se na rezultate, ne samo na zadatke

Kada opisuješ prethodne poslove i iskustva, nemoj se ograničiti samo na nabrajanje zadataka koje si obavljao/la. Pokušaj se koncentrirati na ostvarene rezultate i doprinos uspjehu tima ili tvrtke. Mjerenje našeg učinka daje snagu životopisu.

4. Iskoristi ključne riječi i specijalizirane vještine

Za mnoge pozicije, posebno u tehničkim i specijaliziranim industrijama, ključne riječi postale su važan dio procesa selekcije. Ako si se posvetio nekoj novoj vještini ili tehnologiji, pobrini se da to jasno bude istaknuto u životopisu. Tako ćeš povećati šanse da baš tvoj životopis dospije u prave ruke.

5. Redovito provjeravaj kontaktne informacije

Ne zaboravi ažurirati svoje osnovne podatke, poput e-maila i telefonskog broja. Jednostavna provjera može spriječiti situacije u kojima ćeš propustiti važan poziv ili poruku.

Ažuriranje životopisa – korak ka profesionalnoj izvrsnosti

Osvježavanje životopisa nije samo administrativni zadatak, već ključna aktivnost koja doprinosi našem profesionalnom napretku. Redovito ažuriranje pomaže nam da budemo uvijek spremni na nove izazove i prilike koje dolaze. Uzmi si vremena za ovaj korak, osobito na početku godine, jer je to pravi trenutak za planiranje tvojih budućih karijernih ciljeva.

Vrijeme je za povišicu: 3 ključna koraka do veće plaće

Prije nego što krenemo u pregovore, moramo jasno definirati što želimo i istražiti stanje na tržištu.

Siječanj je mjesec kada započinjemo s realizacijom novogodišnjih odluka, motivirani svježim početkom i željom za promjenama. Jedna od najčešćih odluka koje donosimo vezana je uz karijeru, a često uključuje ambiciju da ispregovaramo veću plaću, potvrdilo je istraživanje koje je provela Alma Career Croatia.

Također, prema istraživanju provedenom u listopadu 2024. godine na uzorku od 1.258 radnika u SAD-u, čak 56% zaposlenika planira promijeniti posao ili već traži novi u 2025. godini. Razlozi su različiti: 37% osjeća da nisu dovoljno cijenjeni, 37% se osjeća iscrpljeno, a 40% navodi niske plaće kao glavni razlog, piše cnbc make it.

Ako se nalaziš među onima koji žele unaprijediti svoju financijsku situaciju, pravo je vrijeme da poduzmeš konkretne korake. Evo kako započeti.

1. Postavi pitanje: ‘Što želim?’

Prvi korak je jasno definiranje naših očekivanja u vezi s iznosom plaće. Razmisli o pitanju: “Što ja zapravo želim?”, savjetuje Alison Fragale, profesorica organizacijske psihologije i autorica knjige “Likeable Badass”.

Odredi željeni iznos i pronađi podatke koji podržavaju vašu procjenu. U tome ti vrijedan saveznik može biti MojaPlaća, servis servis koji prati iznose plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj.

Također možeš razgovarati s prijateljima iz iste industrije ili pronaći nekoga u svojoj tvrtki tko bi mogao reći nešto više o internim rasponima plaća. Takve informacije pomažu da naši zahtjevi budu realni i utemeljeni, ističe Fragale.

2. ‘Što je pobjeda za drugu stranu?

Kako bismo najbolje opravdali povećanje plaće, moramo dokazati svoj doprinos na poslu.

“Najbolji argumenti uvijek su utemeljeni na tome što druga strana dobiva”, kaže Fragale. “Ljudi će nam uglavnom reći ‘da’ kada visoko cijene ono što nudimo.”

Istakni svoje jedinstvene uspjehe i rezultate koristeći brojčane pokazatelje. U nekim poslovima, poput prodaje, to je jednostavno. No čak i ako radimo, primjerice, u regrutaciji, možemo kvantificirati svoj rad. Fragale navodi primjer: “Vodio sam 218 razgovora s potencijalnim kandidatima za posao” ili “Sudjelovala sam u 43 selekcijska procesa.”

Također, preporučuje vođenje elektroničke i fizičke evidencije o postignućima.

3. ‘Započnimo razgovor prije nego što očajnički trebamo odgovor’

Konačno, razgovor o povećanju plaće s nadređenom osobom trebali bismo odraditi čim prije, već u prvim mjesecima 2025. godine.

“Potrebno je započeti taj razgovor prije nego što očajnički trebamo odgovor, prije nego što se počnemo osjećati ogorčeno zbog neadekvatne kompenzacije”, naglašava Fragale. Takvi zahtjevi često zahtijevaju vrijeme.

Čak i ako naš šef odmah prepozna da zaslužujemo povišicu, često mora pregovarati s drugima u naše ime. “To se ne može dogoditi preko noći,” dodaje.

10 ključnih pitanja koja biste trebali postaviti poslodavcu na razgovoru za posao

Usprkos tome što mnogi smatraju da je obveza kandidata prilikom razgovora za posao isključivo pružanje suvislih, pametnih i pronicljivih odgovora, stvarnost je ipak ponešto drugačija. Jer, vjerovali vi to ili ne, poslodavci očekuju da ćemo i mi njih nešto priupitati. Time iskazujemo interes, informiranost o tvrtki i znatiželju te ostavljamo pozitivan dojam.

Razgovor za posao nikad nije jednosmjerna ulica. I dok mnogi kandidati vjeruju da je njihova uloga isključivo dati odgovore, istina je sljedeća - interakcija s poslodavcem savršena je prilika za postavljanje pitanja kojima ćemo demonstrirati interes, informiranost i znatiželju.

U nastavku donosimo deset pitanja koja možete postaviti kako biste stvorili pozitivan dojam i bolje razumjeli poziciju i tvrtku.

1. Kako biste opisali kulturu ove tvrtke?

Ovo pitanje pokazuje da ste zainteresirani za radnu atmosferu i kako želite doznati uklapate li se u okruženje.

2. Što vas motivira da i vi sami radite upravo u ovoj tvrtki?

Radi se o pitanju pomoću kojeg uspostavljate osobniji kontakt s osobom koja vas intervjuira.

3. Koji su ključni izazovi s kojima se tvrtka trenutno suočava?

Ovime pokazujete da želite doznati što više detalja o trenutnom poslovanju tvrtke, kao i da ste spremni pridonijeti pronalasku odgovora na 'goruća pitanja'.

4.Kako izgleda tipičan dan za osobu na ovoj poziciji?

Zanima vas detaljan opis posla kako biste bolje razumjeli svoje buduće obaveze i odgovornosti.

5.Kako tvrtka podržava razvoj svojih zaposlenika?

Interes za profesionalni razvoj pokazuje vašu predanost učenju i rastu unutar tvrtke.

6.Kako se tvrtka nosi s promjenama i inovacijama u industriji?

Ovo pitanje pokazuje vašu svijest o konkurentnoj okolini i spremnost da se prilagodite promjenama.

7. Koje karakteristike su bile ključne kod prethodnih uspješnih kandidata za ovu poziciju?

Tražite informaciju o osobinama i vještinama koje su važne za uspjeh na poslu.

8. Kako biste ocijenili uspjeh u ovoj poziciji nakon šest mjeseci ili godinu dana?

Ovo pitanje potvrđuje vašu ambiciju i spremnost na dugoročnu suradnju.

9. Koje mogućnosti za napredak i napredovanje postoje unutar tvrtke?

Pokazujete interes za karijerni put unutar tvrtke i želite znati kako možete rasti s njima.

10. Kako vaš tim surađuje i komunicira na svakodnevnoj razini, ali i u posebnim prilikama (primjerice tijekom rada na projektima)?

Ovo pitanje pokazuje da cijenite timski rad i važnost efikasne komunikacije u radnoj okolini.

Pametna pitanja na razgovoru za posao nisu samo prilika za dobivanje informacija, već i prilika da pokažete svoj interes, motivaciju i spremnost na učenje. Koristite ova pitanja kao alat za izgradnju pozitivnog dojma i istinsko razumijevanje pozicije i tvrtke.

Zimski mjeseci, vruće prilike: Sezonac.hr ti donosi posao za ljeto

Dok zima uzima svoj mah, mnogi već razmišljaju o nadolazećoj turističkoj sezoni.

Rad u sezoni donosi brojne prednosti. Osim što omogućuje stjecanje novih znanja i vještina, sezonski posao pruža priliku za upoznavanje novih ljudi i rad u atraktivnim destinacijama. Ako tražiš sezonski posao, sada je pravo vrijeme za početak potrage. Sezonac.hr, najveći online sajam poslova u turizmu i sezoni, ponovno otvara svoja virtualna vrata od 28. siječnja do 6. veljače 2025. godine, pružajući jedinstvenu priliku za sve koji žele osigurati posao za ljeto.

Što očekivati na Sezonac.hr?

Zimski mjeseci idealni su za planiranje i traženje sezonskog posla. Poslodavci već sada aktivno traže radnike kako bi osigurali uspješnu sezonu. Pripreme su u punom jeku, a Sezonac.hr omogućuje poslodavcima da na vrijeme pronađu kvalitetne kandidate, što znači da već sada možeš početi razmišljati o ažuriranju svog životopisa kako bi im se predstavio/la tijekom trajanja Sajma.

Sezonac.hr početkom 2025. godine donosi brojne prilike za posloprimce i poslodavce. Sajam će biti aktivan 24 sata dnevno tijekom 10 dana, omogućujući poslodavcima da predstave svoje ponude širokom spektru potencijalnih zaposlenika.

Ovo će biti prilika da na jednom mjestu pregledaš široku ponudu oglasa, sudjeluješ u online intervjuima i pronađeš posao koji najbolje odgovara tvojim vještinama i interesima.

Kako se pripremiti?

Priprema za sezonski posao započinje pravovremenim informiranjem i prijavom. Za početak se prijavi za primanje obavijesti o Sezoncu. Na taj način, osigurat ćeš da ne propustiš nove prilike za posao u nadolazećoj sezoni.

Budi dio Sezonac.hr 2025. Prijavi se već danas i osiguraj svoje mjesto u nadolazećoj sezoni!

Povišica na vidiku? Ključni koraci za uspješan razgovor o plaći

Pitanje plaće često nam se nameće kao jedna od onih tema koje nas potajno zaokupljaju, ali o kojima rijetko otvoreno govorimo.

Mnogi od nas premišljaju se tjednima, pa i mjesecima, kada bi bio pravi trenutak za razgovor o povišici, a nesigurnost nas često sprječava da napravimo prvi korak. Strah od odbijanja, bojazan da ćemo se činiti pohlepni ili da ćemo narušiti odnos s nadređenima često nas koče više nego što bismo htjeli priznati. Tome pridonosi i osjećaj nelagode zbog tabua koji okružuje razgovore o novcu, kao i sumnja u vlastite zasluge – jesmo li uopće dovoljno postigli da tražimo više? Ipak, nitko osim nas samih neće ovu temu postaviti na stol, što nas tjera da prevladamo strah i pronađemo način da se izborimo za ono što zaslužujemo.

Ako se nadamo povišici na trenutnom radnom mjestu, važno je zapamtiti da “naša plaća nije nikome drugome na pameti osim nama samima”, kaže Angelina Darrisaw, karijerna trenerica i osnivačica tvrtke C-Suite Coach. “Moramo pokrenuti razgovor kako bi naš menadžer znao da nam je to prioritet.”
Stoga, u nastavku donosimo 5 savjeta kako pristupiti razgovoru o povišici:

1. Pripremi argumente na temelju svojih postignuća

Prije nego što pokrenemo razgovor na ovu temu, trebamo napraviti popis svojih ključnih uspjeha i doprinosa tvrtki. To mogu biti rezultati poput povećanja prodaje, uspješno zaključenih projekata ili procesnih poboljšanja koja smo inicirali. Konkretni, mjerljivi dokazi bit će naš najjači alat u razgovoru.

2. Odaberi pravi trenutak

Vrijeme je ključno. Razmisli o poslovnom okruženju – ako je tvrtka u financijskim poteškoćama, naš zahtjev možda neće biti dobro prihvaćen. Ciljaj na razdoblja poput godišnjih pregleda učinka, vremena donošenja proračuna ili nakon što postignemo značajan poslovni uspjeh.

3. Budi informiran/a o tržišnim standardima

Prije razgovora, istraži koliko vrijedi tvoja pozicija na tržištu rada. MojaPlaća je izvrstan alat koji omogućuje usporedbu naše plaće s prosjecima u profesiji, industriji i regiji. Ove informacije pomoći će nam u postavljanju realnih zahtjeva i demonstraciji menadžeru da smo dobro informirani o tržišnim standardima, što daje težinu našim argumentima.

4. Pripremi prijedlog, a ne zahtjev

Pristupi razgovoru smireno i s tonom suradnje. Umjesto da tražiš određenu cifru, izrazi spremnost za raspravu o tvojem doprinosu i prilagodbi plaće na temelju ostvarenih rezultata i tržišnih uvjeta. Primjerice, možeš reći: "Na temelju mojih rezultata i istraživanja tržišta, vjerujem da je ovo dobar trenutak za razgovor o mojoj plaći."

5. Budi otvoren/a za povratne informacije

Ako tvoj zahtjev ne bude odmah prihvaćen, nemoj se obeshrabriti. Pitaj svog menadžera što možeš dodatno učiniti kako bi opravdao/la povišicu u budućnosti. Ovakav pristup pokazuje profesionalnost, otvorenost za rast i predanost ciljevima tvrtke, čime ostavljamo pozitivan dojam.

Očekivanja radnika rastu: Zaposleni u Hrvatskoj očekuju 31% veće božićnice nego prošle godine

Istraživanje pokazuje da 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 465 eura, što je osjetno više od 354 eura koliko smo lani primili. Najveća očekivanja imaju zaposleni u državnim tvrtkama, a većina božićnicu planira iskoristiti za osnovne životne troškove.

Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, a koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, božićnica bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Ove godine 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, što je slično prošlogodišnjem udjelu od 89%. Podaci otkrivaju da su naša očekivanja uglavnom opravdana – božićnicu je lani primilo 85% zaposlenika. Odnosno, većina radnika koji su je priželjkivali, božićnicu je zaista i dobila.

S druge strane, 14% ispitanika koji ne očekuju ovu prigodnu nagradu kao glavne razloge navode politiku tvrtke ili slabije poslovne rezultate. Ovi čimbenici često utječu na mogućnost isplate božićnica, što za dio zaposlenih može značiti izostanak ovog oblika blagdanske podrške.

Među zaposlenicima koji 'računaju' na božićnicu, velika većina (92%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 465 eura. Taj iznos predstavlja povećanje od čak 31% u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 354 eura, a premašuje i prošlogodišnja očekivanja.

Međutim, ovi podaci sugeriraju da radnici često imaju previsoka očekivanja, koja se rijetko ostvare. Prije uvođenja eura, predviđanja radnika o iznosima božićnica bila su prilično točna, no prošle godine došlo je do značajnijeg nesrazmjera između očekivanja i stvarne isplate. Iako su očekivanja zaposlenika oduvijek nadmašivala stvarne isplate, razlika je do 2023. bila relativno mala, dok sada znatno precjenjuju iznose koje će na kraju primiti.

Kao i prethodnih godina, manje popularni oblici božićnih nagrada uključuju bonove za kupovinu i poklon pakete. Bon za kupovinu očekuje 20% ispitanika, dok 9% vjeruje da će dobiti poklon paket od poslodavca.

Božićnice – 'sigurna stvar' u državnim tvrtkama i institucijama

Božićnice su najsigurnija opcija za zaposlene u državnim tvrtkama i javnim institucijama, gdje ih očekuje gotovo svaki zaposlenik – 95% u državnim tvrtkama i čak 98% u institucijama. Međutim, postoje značajne razlike u očekivanim iznosima.

Zaposlenici javnih institucija procjenjuju da će dobiti prosječno 390 eura, dok radnici državnih tvrtki očekuju nešto veći iznos od 436 eura. Još optimističniji su zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu isplatu od 499 eura, no u manjoj mjeri očekuju božićnicu (85%). Najmanje nade u božićnice imaju radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu, gdje je očekuje 84% ispitanika, s prosječnim iznosom od 476 eura.

Zaposlenici velikih tvrtki imaju najveća očekivanja – 91% njih predviđa isplatu božićnice u prosječnom iznosu od 470 eura.

U srednje velikim i malim tvrtkama očekivanja su skromnija, gdje 80% zaposlenika očekuje božićnicu, s prosječnim iznosima od 460 eura u srednjim te 462 eura u malim tvrtkama.

Lani nas je razveselila božićnica u prosječnom iznosu od 354 eura

Prošle godine božićnice su obradovale većinu zaposlenika, a prosječan iznos isplaćen u novcu iznosio je 354 eura, što je povećanje od 8% u odnosu na 2022., kada je prosječna božićnica bila 328 eura. Božićnicu je primilo 85% radnika, što je gotovo identično kao lani (87%).

Najčešći oblik nagrade bila je isplata u novcu, koju je dobilo 85% zaposlenika koji su primili neki oblik božićne nagrade. Bonove za kupovinu dobilo je 24% radnika, dok je poklon paketom obradovano 9%.

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (92%), kompanija u državnom vlasništvu (91%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (90%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (82%).

Također, lani je božićnicu dobilo 90% zaposlenika velikih tvrtki, 79% radnika malih kompanija te 83% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Darovi za djecu – sve češća praksa

Poslodavci sve češće daruju i djecu svojih zaposlenika. Prema istraživanju, gotovo polovica radnika (49%) tvrdi da su njihovi poslodavci prošle godine osigurali poklone za djecu.

Što se tiče vrijednosti darova, 38% zaposlenika s djecom primilo je dar ili bon u vrijednosti do 66 eura. Dodatnih 34% radnika navelo je iznose između 66 i 100 eura, dok je 28% zaposlenih dobilo darove vrijedne 100 eura ili više.

Ovi podaci ukazuju na rastući trend uvažavanja blagdana ne samo kroz božićnice, već i kroz geste koje obuhvaćaju cijele obitelji zaposlenika.

Božićnica – pravo ili privilegija?

Percepcija božićnice među zaposlenicima mijenja se iz godine u godinu. Sve manji broj radnika (29%) smatra da je isplata božićnice isključivo rezultat dobre volje poslodavca, a čak 71% ljudi vjeruje da je to pravo svakog zaposlenika i zamjera poslodavcima ako je ne isplate.

Za usporedbu, prošle godine je 34% ispitanika smatralo božićnicu izrazom zahvalnosti za dobro poslovanje tvrtke, dok je prije dvije godine taj udio bio čak 47%. Ovaj trend ukazuje na sve izraženija očekivanja radnika da božićnica postane standardna poslovna praksa.

Koliko bi božićnica trebala iznositi?

Kada bi mogli birati, velika većina radnika (97%) odlučila bi se za božićnicu u - novcu. Tek 2% ispitanika zadovoljilo bi se zahvalom i priznanjem od strane nadređenih, dok bi bon za kupovinu odabralo samo 1% ispitanika. Nitko ne preferira poklon paket kao idealnu nagradu.

Ispitanici procjenjuju da bi zadovoljavajući iznos božićnice trebao biti 600 eura, što je 29% više od prosjeka očekivanog ove godine (465 eura) i čak 69% više od prošlogodišnje prosječne božićnice (354 eura).

Ovaj jaz u očekivanjima ukazuje na tzv. iluziju novca – nominalne vrijednosti u eurima djeluju manje nego što su to bile ranije u kunama, što može pridonijeti percepciji da su nagrade manje.

Kako se božićnica koristi?

Božićnica najčešće služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Ove godine, 41% radnika planira božićnicu iskoristiti za podmirenje ovih potreba, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu (38%).

Osim pokrivanja osnovnih životnih troškova, 24% zaposlenih planira božićnicu iskoristiti za kupnju božićnih darova, dok 10% namjerava taj iznos uštedjeti. Njih 9% božićnicu će usmjeriti na otplatu dugova, a 13% će je iskoristiti kako bi si priuštili nešto što si inače ne bi mogli.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 1.000 ispitanika, od kojih 75% čine žene, a 25% muškarci. Najveći udio ispitanika (34%) nalazi se u dobnoj skupini od 31 do 40 godina, dok 26% ispitanika ima između 25 i 30 godina, a 17% je mlađe od 25 godina. Ispitanika starijih od 40 godina bilo je 24%. Većina ispitanika (95%) trenutno je zaposleno. Kada je riječ o radnoj sredini, 44% ispitanika zapošljava se u privatnim tvrtkama većinom u domaćem vlasništvu, 30% u privatnim stranim tvrtkama, dok 9% radi u državnim tvrtkama i 9% u hrvatskim institucijama.