Svaki zaposleni građanin Hrvatske u prosjeku godišnje izdvoji gotovo 6.000 kuna za državne potpore.
Od 2001. do 2004. ukupne potpore poduzećima iznosile su 32,3 milijarde kuna, godišnje prosječno nešto više od 8 milijardi kuna ili 4,4% BDP-a.
Kada se izuzmu subvencije poljoprivredi, ribarstvu i prometu, tada padaju na prosječno 3,3 milijarde kuna ili na 1,8% udjela u BDP-u.
Taj je udio četiri puta veći od onoga u EU, a potpore su uglavnom usmjerene u pojedine sektore, a ne u poticanje svih poduzeća u gospodarstvu.
Hrvatska je u navedenom razdoblju usmjerila 13,7 milijardi kuna u sektorske potpore koje čine 56% ukupnih potpora, dok u EU15 (starim članicama EU-a) sektorske čine četvrtinu svih potpora, navode Marina Kesner-Škreb i Ivana Jović u radu "Hrvatska: prema manjim i kvalitetnijim državnim potporama", objavljenom u newsletteru Instituta za javne financije.
Hrvatska će u procesu pristupanja EU morati smanjiti iznos potpora i preusmjeriti ih u poticanje horizontalnih namjena: zaštitu okoliša, obrazovanje i usavršavanje, istraživanje i razvoj te poticanje manjih i srednjih poduzeća.
Najveće će promjene zahvatiti one koji primaju najviše: brodogradnju, promet, željezare te tvrtke u teškoćama, na koje se odnosi gotovo 80% sektorskih potpora.
(A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
