Neovisno o tome je li kritika upućena korektno ili ne, je li opravdana ili nije, na svaku je loše odgovoriti kritikom, opravdanjem, poricanjem ili prebacivanjem krivice na nekog drugog.
Umjesto niskih udaraca, jednostavno zahvalite sugovorniku na tome što vam je skrenuo pažnju na određene nedostatke. Istaknite kako ćete imati u vidu zamjerke i razmisliti o njima.
Pritom zaista ozbiljno i kritički promislite o tome je li upućena kritika prilika da usavršite sebe i svoj rad. Iako sami sebi teško priznajemo da nismo u pravu, čak i ako mislite da kritika nije opravdana, suzdržite se durenja ili sankcioniranja osobe koja vam je kritiku uputila. Tek tada jasno pokazujete koliko je vaš ego krhak i opasno gubite ugled.
Kada prihvaćate kritike (ili ih barem uzimate u obzir) predstavljate se kao istinski profesionalac, osoba koja je otvorena, spremna na promjene, daljnji osobni rast i razvoj.
Kako ohrabriti druge da kažu što misle?
Ako nakon kritike, koju ste dobili, zaista poradite na svom ponašanju, to će i druge potaknuti da vam iskreno govore što misle. Na taj način vi ćete unaprijediti sebe i svoj rad, a osoba koja vam je ukazala na tu potrebu biti će zadovoljna što je njezin savjet uvažen.
Bojite se da bi uvažena kritika drugima otvorila prostor da vam konstantno upućuju kritike i ruše autoritet? Nema razloga za takve strahove. Upravo suprotno, češće su izloženi kritikama ljudi koji ih uporno odbijaju uvažiti. A u tom slučaju kritike kolaju iza vaših leđa i indirektno narušavaju vaš autoritet.
U poslu je posebno važno stvoriti klimu koja ohrabruje otvorenu komunikaciju – tako šaljete poruku da nitko nije savršen, ali da se svi trudite biti svakim danom sve bolji. Posebno je dobro kada osobnim primjerom pokažete kako ne dozvoljavate da se vaša potreba da izgledate kompetentno ispriječi iskrenom priznanju da ne znate sve.
Kako izbjeći obrambeno ponašanje?
Obrambeno ponašanje najčešći je uzrok problema jer podrazumijeva da se ljutimo i ‘branimo’ tj. trošimo puno energije kako bismo opravdali vlastiti postupak te istovremeno omalovažavamo tuđe mišljenje kao nekompetentno. Tada obično tražimo nekog tko ćenas podržati u stavovima.
Umjesto toga trebali biste:
- Pažljivo slušati da biste zaista razumijeli što vam netko govori.
- Ne doživljavati osobno ono što nam drugi govori jer shvaćate da svatko ima vlastitu percepciju, uvjetovanu svojim vlastitim sustavom vrijednosti.
- Shvatiti da je ovakva povratna informacija prilika da saznate nešto o sebi i kako se važe ponašanje odražava na druge ljude.
- Postavljati pitanja kako biste bili sigurni da ste dobro razumijeli povratnu informaciju.
- Tražiti od druge osobe da kritiku potkrijepi konkretnim primjerom.
Uvijek trebamo imati na umu da samo o vama ovisi što ćete napraviti s dobivenom informacijom, hoćete li je prihvatiti i izmijeniti svoje ponašanje u skladu s tim ili ćete je odbaciti kao neosnovanu.
Što je korijen problema i kako ga riješiti?
Osobe koje nemaju realnu sliku o sebi i koje imaju problem s prihvaćanjem sebe sa svim svojim manama i vrlinama, ispoljavaju obrambeno ponašanje i u onim situacijama kada im netko dobronamjerno daje povratnu informaciju o njihovom radu.
Svaka kritika tada se doživljava kao napad i prijetnja koja izravno ‘udara’ na osobnost. Također, osobe koje su vrlo isključive, u smislu da su pretjerano uvjerene u vlastito mišljenje i istovremeno zatvorene za mišljenje drugih ljudi, pokazuju izuzetno obrambeno ponašanje.
Stoga je prihvaćanje samog sebe izuzetno važno za zdrav osjećaj samopoštovanja i za dobre odnose s drugim ljudima.
Ukoliko osoba sebe ne prihvaća u dovoljnoj mjeri, to je izvor raznih problema kao što su kritički stav prema drugima, pretjerana potreba za dokazivanjem, ljubomora i druge forme pretjerano izraženog ega – sve je to, između ostalog, prepreka u napredovanju u karijeri.
Izvor: kursevi.com
