Šefovi imaju ovlasti. Ali i te ovlasti imaju svoje granice.
Gdje je ona granica kad šef od vas nešto smije zahtijevati, a kada ne? Iako šefovi u pravilu mogu očekivati od vas da odradite neke stvari koje vam baš i nisu po volji, dokle god se tiču posla, postoje i stvari koje nijedan šef od vas ne bi smio tražiti:
1) Tražiti zaposlenike da odlaze na društvena događanja.
Neovisno o tome gdje ste, ako ste okruženi ljudima s kojima radite, osjećaj je kao da ste na poslu. Sve što se na takvim neformalnim druženjima događa, u pravilu ne ostaje tamo već se može odraziti na ponašanje na poslu.
Na stranu sramotno ponašanje, neki ljudi naprosto ne vole druženja izvan radnog vremena. I to je njihov izbor...osim ako šef ne radi nešto čime na njih stvara pritisak da moraju sudjelovati u takvim druženjima. Tada ono, što je počelo kao dobra namjera, postaje sve samo ne dobro.
Lijepo je sudjelovati u neformalnim poslovnim druženjima s kolegama, ali ne treba inzistirati da svi zaposlenici budu na broju, posebno ako se većina zaposlenika izjasnila da će sudjelovati. Stoga, sljedeći put kada osjetite da šef na vas vrši bilo kakvu vrstu pritiska da sudjelujete u druženjima koja vam ne odgovaraju, pokušajte mu ljubazno objasniti da cijenite njegove dobre namjere, ali da vaš izostanak s druženja ne znači da niste u dobrim odnosima s kolegama.
2) Tražiti od zaposlenika da daju novac u dobrotvorne svrhe.
Zajednička donacija odlična je ideja, pod uvjetom da zaposlenici sudjeluju dobrovoljno te da svatko doprinese koliko može. Šef nikada ne bi trebao inzistirati da zaposlenici doniraju svoje vrijeme i novac. Jednako tako, šef se nikada ne bi smio ponašati kao da je to, kako vi raspolažete svojim novcem, stvar tvrtke.
3) Tražiti od zaposlenika da napravi nešto što je već drugi zaposlenik dobio u zadatak.
Marko je dobio zadatak i vjerojatno ga neće završiti na vrijeme. Šef je toga svjestan, ali želi da se to hitno riješi. Zato traži od vas da dovršite započeto. I vi ćete to učiniti jer znate da vaš šef može računati na vas, ali vaše oduševljenje sigurno će uništiti pomisao da se vaš kolega 'provlači' zahvaljujući vama.
Ukoliko se ovakva situacija ponovi nekoliko puta, otvoreno porazgovarajte sa svojim šefom - ponudite mu moguće rješenje za buduće situacije ili pokušajte zajednički doći do rješenja. Koliko god dolazili u napast, nemojte govoriti loše o kolegi koji 'zabušava' - šef je toga i sam svjestan, a na sebe bespotrebno bacate ružno svjetlo ogovarajući drugoga.
4) Tražiti od zaposlenika da plaćaju hranu na sastanku.
Neke je stvari lakše riješiti ili dogovoriti na ručku. Međutim, ako ideja dolazi od šefa, onda bi bilo uredu da šef ili tvrtka plate ručak.
Jednako tako, ukoliko šef želi organizirati sastanak ili druženje nakon posla, trebao bi se pobrinuti za hranu jer će zaposlenici sigurno ogladnjeti.
5) Tražiti od zaposlenika da evaluiraju vlastiti rad.
Zaposlenici koji svoj posao rade dobro svjesni su toga. Ako zaposlenik svoj posao radi dobro, ne bi li i njegov šef to već trebao znati? S druge strane, zaposlenik koji ne radi dobro svoj posao, teško da će tako nešto ikada priznati.
Samoprocjena možda zvuči kao nešto dobro, ali u pravilu je gubitak vremena. Ako šef traži povratnu informaciju, bilo bi bolje da zaposlenika pita u kojim se područjima želi dalje razvijati.
6) Tražiti od zaposlenika da ocjenjuju rad svojih kolega.
Gdje je zabava u tome? Tko bi htio kritizirati ljude s kojima mora raditi? Koliko god te informacije bile povjerljive, a anonimnost zajamčena, ljudi uvijek brzo shvate tko što misli o njima. Šefovi bi takve informacije trebali zadržati isključivo za sebe. U suprotnom, ne bi trebali tražiti od zaposlenika da ocjenjuju svoje kolege. Dobar šef ionako poznaje svoje zaposlenike dovoljno dobro.
7) Tražiti od zaposlenika da otkrivaju privatne informacije u ime 'team buildinga'.
Nevjerojatno je koliko puta 'zbližavanje kolega' šefovima podrazumijeva 'otkrivanje privatnih informacija o sebi'. Kada se zaposlenik pobuni i kaže "Ali to je privatno", šef ili Voditelj za upravljanje ljudskim resursima obično dogovori: "Ali u tome i je stvar!"
Poznavanje tuđe privatnosti ne olakšava rad s tom osobom. Osim toga, ponekad jednostavno nije dobro znati previše o ljudima.
8) Tražiti od zaposlenika da ga (šefa) upozoravaju na njegovo neprimjereno ponašanje.
Šef koji s vremena na vrijeme zna povesti monolog na sastanku ili izgubiti živce ne bi smio tražiti od svojih zaposlenika da ga na to upozoravaju. Osim što će ga takva upozorenja s vremenom početi iritirati, zaposlenika to nikako ne stavlja u dobru poziciju.
9) Tražiti od zaposlenika da rade ono što on sam nikada ne radi.
To ne znači da na poslu imate pravo odbiti učiniti ono što šef 'ne želi napraviti', već ono što šef 'ne radi uopće'.
Primjerice, zaposlenici će biti voljni nešto napraviti ako im je stalo, dokle god znaju da je i njihovom šefu stalo. Međutim, ako šef nešto uporno i jednostrano traži od zaposlenika, a on sam pruža potpuno suprotan primjer, logično je zapitati se koja je svrha činiti nešto u čemu moraju sudjelovati svi, osim jednoga?