Međutim, ističu, s vremenom bi se to moglo promijeniti.
Tim istraživača s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) otkrio je da je u mnogim slučajevima zamjena ljudskih radnika umjetnom inteligencijom još uvijek bitno skuplja od samih ljudskih radnika, što je zaključak koji se kosi s trenutnim strahovima zbog tehnologije koja nam navodno preuzima poslove.
Kao što je detaljno navedeno u novom radu, tim je ispitao isplativost 1000 zadataka ‘vizualne inspekcije‘ u 800 zanimanja, kao što je primjerice pregled hrane da se vidi je li pokvarena. Otkrili su da bi samo 23 posto ukupnih plaća radnika ‘bilo privlačno automatizirati‘, uglavnom zbog ‘velikih početnih troškova AI sustava‘, prenosi Lider.
Ipak, priznaju, ta bi se ekonomija s vremenom mogla promijeniti.
„Općenito, naši nalazi sugeriraju da će preuzimanje poslova od strane umjetne inteligencije biti postupno, stoga postoji prostor za politiku i prekvalifikaciju kako bi se ublažio utjecaj na nezaposlenost“, zaključio je tim u svom radu.
Ova tema, o preuzimanju poslova od strane umjetne inteligencije postala je neizbježna u zadnje vrijeme, posebno s pojavom alata kao što je OpenAI-jev ChatGPT i Googleov Bard. Međutim, tu naravno još uvijek nije riječ o pravoj umjetnoj inteligenciji, ali je ipak nekakav početak.
Iako su mnogi upozoravali na strašne posljedice koje bi veliki gubici radnih mjesta mogli imati u bliskoj budućnosti, tehnološki čelnici ostali su optimistični u pogledu takve mogućnosti, tvrdeći da će ti poslovi biti zamijenjeni novim vrstama zanimanja, kojim, ne znaju.
Prema riječima izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana, koji je govorio na prošlogodišnjoj konferenciji Wall Street Journal Tech Live, to je neizbježan dio svake ‘tehnološke revolucije‘.
Utjecaj na tehnološki sektor
Međutim, najveći utjecaj za sad na radna mjesta trenutno se događa upravo u tehnološkom sektoru koji je pogođen stalnim otpuštanjima unatoč velikim ulaganjima u umjetnu inteligenciju.
Tijekom ovomjesečnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, istraživanje među izvršnim direktorima pokazalo je da četvrtina namjerava smanjiti broj zaposlenih za najmanje pet posto ‘zbog generativne umjetne inteligencije‘. Iako se čini da postoji konsenzus oko toga da će umjetna inteligencija jednog dana doći na naše poslove, još uvijek je tema o kojoj se žestoko raspravlja kada će se takva promjena zaista i dogoditi.
U svom se radu tim s MIT-a usredotočio na zadatke potpomognute računalnim vidom, koristeći kao primjer radnika u pekarnici koji vizualno provjerava sastojke kako bi ‘osigurao da su dovoljno kvalitetni‘. Takav bi se posao ‘teoretski mogao zamijeniti sustavom računalnog vida dodavanjem kamere i osposobljavanjem sustava za otkrivanje pokvarene hrane", pišu istraživači.
Međutim, instaliranje i sam rad ovakvog sustava i dalje bi bio preskup, s obzirom na to da bi se bavio samo provjerom sastojaka, što predstavlja samo šest posto posla zaposlenika. Tek kada se smanje troškovi implementacije takvih sustava, moći će se pričati o zamjeni radnika s AI-jem.
Da će nam strojevi će nam ukrasti poslove je osjećaj koji se često izražava u vrijeme brzih tehnoloških promjena a takva tjeskoba ponovno se pojavila sa stvaranjem velikih jezičnih modela (npr. ChatGPT, Bard, GPT-4) koji pokazuju značajnu vještinu u zadacima gdje su prije samo ljudska bića pokazivala stručnost. I dok su drugi stručnjaci zaključili da ti strahovi nisu neopravdani, mnogi od njih ne uspijevaju ‘izravno razmotriti tehničku izvedivost ili ekonomsku održivost AI sustava‘, tvrde istraživači MIT-a.
Ipak, mnoga pitanja ostaju. Što je s poslovima koji ne uključuju vizualnu analizu, poput primjera pekare koji istraživači navode? Što je s poslovima koji se mogu dopuniti umjetnom inteligencijom umjesto da se potpuno zamijene? Kako ističe TechCrunch, istraživanje MIT-a poduprlo je IBM-ovo Watson AI Lab, što znači da je možda postojao financijski interes da se umanje rizici zamjene radnih mjesta AI-jem.
Autori, međutim, tvrde da se jednostavno radi o stvaranju značajnih regulatornih okvira za pripremu za budućnost.
„Za kreatore politike, naši bi rezultati trebali pojačati važnost pripreme za automatizaciju posla AI-jem. Međutim, naši rezultati također otkrivaju da će za ovaj proces trebati godine, ili čak desetljeća, te da stoga ima vremena da se pokrenu političke inicijative“, rekao je za TechCrunch istraživač i koautor MIT-a Neil Thompson.
Izvor: Lider
