Demografske statistike pokazuju da u posljednja tri desetljeća ljudi žive sve dulje, dok je novorođene djece sve manje. Stoga raste postotak starijeg stanovništva, onog iznad 65 godina, što ima ekonomske implikacije.
Sandra Švaljek, sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, pojašnjava kako posljedice pak mogu biti fiskalne, ekonomske i političko-ekonomske.
Kada je riječ o fiskalnim, vjerojatno će se morati povećati izdaci za zdravstvo jer stari ljudi više troše na zdravstvene usluge. Srećom, Hrvatska ne provodi mirovinsku reformu, pa vjerojatno izdaci za mirovine neće rasti kao u drugim zemljama koje su još u starom sustavu međugeneracijske solidarnosti.
Postoji opasnost od smanjenja prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje, a mogli bi se smanjiti i izdaci za obrazovanje te pojedine vrste transfera kao što su dječji doplaci i porodiljne naknade.
Ostale ekonomske posljedice Švaljek je podijelila na utjecaj na tržište rada, tržište roba, nekretnina, kapitala i na ukupni gospodarski rast i životni standard. Pad broja ljudi u radnoj dobi, čak i uz padajuće stope nezaposlenosti, bit će neizbježan. Zbog toga bi moglo doći do negativnih posljedica na gospodarski rast.
Švaljek je upozorila i na izazove u vođenju ekonomske politike. Među fiskalnim je nužno smanjenje izdataka koji nisu vezani uz starenje, poboljšanje naplate javnih prihoda, reforma sustava zdravstvenog osiguranja i ustrajnost u provedbi mirovinske reforme.
Izazovi vezani uz kretanja na tržištu rada su reforma sustava obrazovanja u kontekstu omogućavanja ranijeg ulaska na tržište rada i prilagodba strukturnim reformama. Tu je i poticanje zapošljavanja starijih osoba, posebice žena, i moguće promjene imigracijske politike.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
