Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić u ponedjeljak je predstavio rezultate projekata i mjera u poticanju malog i srednjeg poduzetništva u 2006. godini. Vukelić je naglasio kako je malo i srednje poduzetništvo po broju registriranih tvrtki, prihodu te broju zaposlenih najznačajniji dio gospodarstva
Politika Vlade je poticanje, s time da nastojimo ubrzati promjene te mijenjati i dorađivati programe, naravno, u dogovoru s poduzetnicima. Do poduzetnika informacije često teško dolaze, pa smo obilazili gradove i županije te prezentirali postojeće i buduće projekte, kazao je Vukelić.
Inače, malo i srednje poduzetništvo predstavlja 99% registriranih poslovnih subjekata, 55% od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, 44% od ukupnog BDP-a te 60% izvoza, a u Hrvatskoj ima 105.393 obrtnika i 68.981 malih i srednjih poduzeća.
Osim povećanja poticaja za 25% te uvođenja cenzusa prema kojem je potrebno imati minimalno 3 zaposlenika, osim za poduzetnike početnike, za ostvarenje poticaja, uvedene su i druge promjene u projektu za ovu godinu: veća sredstva po korisniku potpora, veće značenje edukacije, jamstveni instrumenti na regionalnoj razini. U programu se nalaze i dva potpuno nova projekta, a to su sustav komercijalizacije inovacija te osnivanje središta izvrsnosti.
Ministar Vukelić je istaknuo da se potpore poduzetnicima povećavaju svake godine te da će se tako i nastaviti: U 2004. izdvojili smo više od 112 milijuna kuna, 2005. ta potpora je bila 161 milijun i 575 tisuća, a ove je godine ta brojka narasla na više od 202 milijuna kuna, te je dodao kako je uspješan i program 280 poduzetničkih zona koje je Ministarstvo, kroz subvencije, sufinanciralo s 297,4 milijuna kuna, a u njoj je 1.663 poduzetnika i 16. 756 zaposlenih.
U realizaciji potpora za poduzetničke zone po županijama u razdoblju od 2001. do 2006., prednjači Varaždinska županija s oko 21 milijun kuna potpore, na drugom mjestu, s milijun kuna manje potpore je Međimurska županija, a najmanje su dobile Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska županija.
No, Vukelić naglašava kako je napredak vidljiv: 2004. izdvojeno je 84 milijuna kuna za izgradnju poduzetničkih zona, 2005. 141 milijun, a do kolovoza ove godine
71 i pol milijun kuna. Međutim, razlika među zonama ima, jer neke imaju samo po nekoliko tvrtki, naš cilj je bio zainteresirati lokalne vlasti za ovaj projekt. Ne idu sve zone jednakim ritmom, no mi ćemo i dalje poticati.
Kroz projekt kreditne linije gdje je kamata za poduzetnika od 2% do 4%, država je sufinancirala preko 3.000 kredita u vrijednosti od 3,46 milijardi, a ukupni kreditni potencijal u bankama iznosi gotovo 5 milijardi kuna.
Ministar Vukelić je pozvao one poduzetnike koji još nisu iskoristili mogućnost kreditiranja, a namjeravaju, da to učine do kraja mjeseca jer još uvijek ima neutrošenih sredstava. Manje od planiranog utrošeno je i za poticanje obrta, gdje su maksimalno iskorištena sredstva za poticanje rada strukovnih škola i poticaju obrtnicima za primanje učenika na praksu, a nešto manje za tradicionalne obrte. No, u obrtu je vidljiv porast zaposlenih, i to u proizvodnom i uslužnom sektoru, a smanjenju u trgovinskom.
Snažniji zaokret doživjelo je i izdavanje jamstva za one poduzetnike koji nemaju dovoljno sredstava, gdje se broj izdanih jamstva s 10 u 2004. povećao na 87 u 2005. godini. Vukelić je izjavio kako su hrvatski poduzetnici prošlu godinu završili s rekordnim pozitivnim financijskim rezultatom od 16,8 milijardi kuna, što je za čak 72% bolje nego 2004. godine.
(T.N.)
