Unatoč povećanju stavke za Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi za 10% u proračunu za 2007., izdvajanja za "socijalu" ostaju nepromijenjena, izuzmu li se redovna povećanja zbog većeg broja očekivanih korisnika.
Državna tajnica za socijalnu skrb, Dorica Nikolić pojasnila je da je glavni razlog tome veliko ulaganje u populacijsku politiku, zbog čega nije ostalo novca za socijalna davanja. Projekt reforme socijalne skrbi je, uz analizu Svjetske banke, utvrdio da su ukupna izdvajanja za socijalne naknade u Hrvatskoj previsoka, a da su, s druge strane, iznosi socijalne pomoći siromašnima neprihvatljivo niski.
Prema izračunima Svjetske banke, Hrvatska izdvaja 4,1% BDP-a za ukupna socijalna davanja, što bi, prema njihovim analitičarima, trebalo smanjiti na 3,5% BDP-a. Za socijalnu se pomoć pak izdvaja tek 0,26% BDP-a, dok je prosjek zemalja EU čak sedam puta veći.
Osnovica za socijalna davanja iznosi 400 kuna, odgovara iznosu socijalne pomoći za radno sposobnog muškarca, fiksna je i ne ovisi o porastu troškova života, a nepromijenjena je već šest godina. Apsolutnom granicom siromaštva smatraju se 4,3 dolara po osobi dnevno, a hrvatska socijalna pomoć jedva pokriva 2,2 dolara dnevno.
Na temelju te osnovice izračunavaju se sva ostala prava, pa bi s porastom osnovice trebala porasti sva primanja najsiromašnijima i socijalno osjetljivim skupinama, čime bi mogla početi padati stopa od 18% građana u riziku od siromaštva. U nadležnom ministarstvu su već pripremili i izračune, po kojima bi državu takvo povećanje koštalo 600 milijuna kuna.
Proračun to nije izdržao, a s obzirom na to da sljedeće godine mnogo ulažemo
u populacijsku politiku, nismo istovremeno mogli povećati i socijalna davanja, istaknula je Nikolić.
Vlada se tijekom 2007. orijentirala na minimalno povećanje materijalnih prava koja neće značajnije utjecati na obiteljski budžet, a koja u ukupnoj masi ipak predstavljaju znatna izdvajanja. Tako će, primjerice, minimalna porodiljna naknada biti povećana za 63 kune ili jedva pola paketa pelena, a mjesečni dječji doplatak za 34 kune, što će državu koštati pola milijarde kuna. Osim siromašnih, nepovećavanje osnovice za socijalna davanja najviše pogađa osobe s invaliditetom.
(T.N.)
Jutarnji list