Izmjenu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, od Vlade će zatražiti privatne osiguravateljske kuće, koje smatraju da njegove odredbe praktično zabranjuju zdravstvenim ustanovama pružanje usluga dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Prema Zakonu, poslove dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja mogu obavljati samo osiguravateljske kuće i zdravstvene ustanove koje imaju suglasnost Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, za koju moraju biti ispunjeni određeni uvjeti.
Sklapanje ugovora o dodatnom osiguranju moguće je samo za višak bolničkih mjesta i izvan kapaciteta ugovorenih s HZZO-om, što većini nije problem.
Međutim, prepreke se nalaze u kadrovskom smislu. Naime, temeljem ugovora koje zdravstvene ustanove zaključuju sa Zavodom proizlazi da su svi zdravstveni djelatnici ugovoreni s HZZO-om te je upitno kad i pod kojim uvjetima netko može pružati uslugu izvan obveznog zdravstvenog osiguranja.
Potrebnu suglasnost ministarstva zdravstva za obavljanje te djelatnosti dobilo je nekoliko privatnih osiguravatelja, ali ju nije dobila niti jedna zdravstvena ustanova.
Istodobno se posluje izvan zakona jer mnoge bolnice u Hrvatskoj godinama pružaju usluge boljeg standarda pacijentima koji imaju ugovor s privatnim osiguravateljima.
Predsjednica uprave Croatia zdravstvenog osiguranja, Viktorija Bradić kritična je spram ministarstva. "Zakonodavac je onemogućio dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a bolnički menadžment onemogućen je da svojoj ustanovi stvori dodatni prihod, odnosno pruža usluge koje HZZO ne može pokriti", istaknula je Bradić.
Pružanjem usluga dobrovoljno zdravstvenog osiguranja bolnice bi smanjile svoje troškove, a mnogi zdravstveni djelatnici, koji bi usluge mogli pružati u javnim ustanovama, ne bi morali prelaziti raditi kod privatnika.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
