Proces priključenja Europskoj uniji skup je političkih i gospodarskih kriterija, on je ipak podložan političkoj volji. Tako su u EU, zbog realizacije političkog i povijesnog cilja zapadne Europe da se ujedini s istočnim dijelom, ušle i Bugarska i Rumunjska koje su službeno za trećinu siromašnije od EU prosjeka, a osobni prihodi njihovih stanovnika su gotovo deset puta manji od osobnih primanja stanovnika Unije.
Iako je Hrvatska, prema svim statističkim podacima, znatno razvijenija od te dvije zemlje, najnovije članice EU su, zbog ranijeg početka procesa integriranja, imale znatno brži napredak pa se smanjila i ta razlika u razvijenosti između Bugarske i Rumunjske te Hrvatske.
U nekim područjima dvije nove članice su bolje od Hrvatske, a negdje smo mi ispred njih. Glavni razlog zabrinutosti hrvatskih građana je nezaposlenost, a na tom području Hrvatska zaostaje za Bugarskom i Rumunjskom.
Usporedbe radi, prema podacima o stanju gospodarstva Rumunjske, Bugarske i Hrvatske u zadnjem istraženom kvartalu prošle godine, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je službeno na razini od 15,7%, što je tri puta više nego u Rumunjskoj, gdje je ta stopa pala na 5,1%. U Bugarskoj ona iznosi 9 posto.
Te dvije zemlje su pregovore o priključenju EU započele sredinom veljače 2000., kada je nezaposlenost u Bugarskoj bila 19%, a u Rumunjskoj 9%, što je do danas prepolovljeno. U Hrvatskoj se pak stopa nezaposlenosti u istom razdoblju – nije mijenjala. Osim toga, podaci Europske komisije pokazuju da je rast broja zaposlenih u Bugarskoj u zadnjem kvartalu 4,3%, dok je u Hrvatskoj neznatnih 0,7 posto.
Što se tiče rasta prosječnih prihoda, Hrvatska s 5,7%, odnosno zbrojeno s inflacijom realnih 2,6%, i na ovom području zaostaje za Bugarskom, gdje je rast u zadnjoj godini bio 10%. Rumunjska i Bugarska imaju i značajno veći gospodarski rast od Hrvatske. Prema podacima EK za zadnji kvartala, u Hrvatskoj je rast bio 3,6%, u Bugarskoj 6,6%, a u Rumunjskoj 7,8 posto.
No, ti podaci nisu garancija boljem životu, a postoje objektivni razlozi za povoljnija gospodarska kretanja u tim zemljama. Već više od 12 godina one imaju status pridružene članice EU, a Hrvatska je taj status, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, stekla tek prije dvije godine.
Za to vrijeme su Bugarska i Rumunjska mogle profitirati od fondova za pomoć te pretpristupnih fondova EU, a bile su i atraktivno odredište za strane investicije jer se njihova roba mogla prodavati na tržištu Unije.
Ulaskom u NATO i ranijim stjecanjem statusa zemlje kandidata, te su države investitori vidjeli sigurnijima od Hrvatske, što je uz jeftinu i obrazovanu radnu snagu donijeli prevagu kod stranih investitora.
Međutim, plaće u najnovijim članicama EU su jako male, pa prosječna rumunjska plaća iznosi oko 300 eura mjesečno, a u Bugarskoj je tek nešto veća od 200 eura. U Hrvatskoj su pak, u listopadu prošle godine, zabilježena prosječna primanja od 619 eura.
Hrvatska prednost je dobivanje statusa države s funkcionirajućom tržišnom ekonomijom, odmah po početku procesa približavanja, a Rumunjska je na to čekala više od 10 godina. Prednost je i bruto nacionalni dohodak koji u Hrvatskoj iznosi 11.400 eura po glavi stanovnika, u Bugarskoj 7.500, a rumunjski je bio 8.100 eura.
(T.N.)
Izvor:
Jutarnji list
