Niti jedna državna institucija još uvijek ne zna koliko je radnika u prošloj godini smrtno stradalo na radnome mjestu. Jednako tako još uvijek nisu poznati podaci o tome koliko je radnika ozlijeđeno na radnome mjestu.
No, prema ranijim podacima, u Hrvatskoj godišnje ozljedu na radnom mjestu doživi oko 25.000 radnika, dok smrtno strada pedesetak radnika.
Građevinarstvo, brodogradnja, industrija metala i prerađivačka industrija grane su među kojima ima najviše ozljeda na radnome mjestu.
Kolike, pak, odštete uspiju dogovoriti radnici s poslodavcima i kolike odštete prime obitelji poginulih radnika, podatak je o kojem ama baš nitko u zemlji ne vodi evidenciju.
Prema riječima Borisa Jureše, koji se u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske bavi problematikom zaštite na radu, smatra da su najveći problem mali poslodavci koji zapošljavaju do 20 radnika i u kojima nema sindikata, niti povjerenika za zaštitu na radu. Takve tvrtke Jureša naziva "siva zona".
"Godišnje se 20 do 25.000 radnika ozlijedi na radnome mjestu, a pogine ih 40 do 50 ", rekao je Jureša, dodajući da toj brojci treba pridodati i sve ono što se događa u "sivoj zoni" rada.
Prema podacima Croatia osiguranja, prosječni ugovoreni iznosi za slučaj nezgode na radnome mjestu kreću se oko 40.000 kuna, a moguće je ugovoriti osigurani iznos do 600.000 kuna.
Tijekom 2005. godine ta je osiguravateljska kuća isplatila naknade u iznosu od 20.000 do maksimalno 300.000 kuna. Na temelju kolektivnih osiguranja radnika Croatia osiguranje isplatilo je 163 odštete za smrt uslijed nezgode, u ukupnom iznosu nešto većem od 17 milijuna kuna.
(A.T.)
Izvor:
Novi list
