Iako je sa 7,9% građana koji imaju visoku stručnu spremu hrvatski prosjek visokoobrazovanih čak tri puta manji od europskog, Hrvatska ima najveću stopu nezaposlenosti visoko obrazovanih kadrova od svih zemalja Europske Unije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, trenutačno je 12.000 nezaposlenih s visokom stručnom spremom u iščekivanju su posla i redovite plaće.
Od svih visokoobrazovanih u Hrvatskoj čak je 6% nezaposlenih, a europski je prosjek oko 4 posto.
Međutim, i visokoobrazovani Hrvati koji imaju posao zarađuju manje čak i od neobrazovanih radnika u EU. Diploma u Hrvatskoj nosi prosječnu godišnju bruto plaću od 16.390 eura ili tri puta manje nego u EU. Više od zaposlenih Hrvata s diplomom zarađuju čak i nisko obrazovani radnici u EU koji prosječno godišnje zarade 22.792 eura bruto.
Pokazalo je to istraživanje Marija Švigira, glavnog ekonomista Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na temu isplati li se obrazovanje te u kojoj mjeri zapošljavanje i visina plaća ovise o stupnju obrazovanja. Švigir je opsežnu analizu napravio na temelju podataka Eurostata, Izvješća o radnoj snazi te Izvješća o plaćama zemalja članica EU te Hrvatske.
Njegova analiza pokazuje da, osim Hrvatske, problem s nezaposlenošću osoba sa završenim fakultetom imaju i zemlje poput Austrije ili Francuske u kojima je taj prosjek također nešto veći od europskog te iznosi oko 5 posto.
Iznad prosjeka EU su i mediteranske zemlje, primjerice Španjolska i Grčka, dok je Češka na dnu te ljestvice sa samo 2% nezaposlenosti visokoobrazovanih.
U Hrvatskoj je, kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, najviše radnih mjesta s udjelom visoke stručne spreme otvoreno u sektorima financija i poslovnih usluga pa je proces kreiranja radnih mjesta s višim udjelom obrazovanja ostao dosta "plitak".
Analiza Marija Švigira potvrdila je da najveće izglede da ostanu bez posla imaju najslabije obrazovani. Naime, trenutačno je najveća nezaposlenost u Hrvatskoj među osobama sa samo završenom osnovnom školom - nezaposleno je njih 16 posto.
Uz najbolju šansu za dobar posao visoko obrazovanje osigurava i najveću plaću u skladu s hrvatskim uvjetima. Prema nedavnom velikom istraživanju o plaćama website-a MojPosao, osobe sa završenim fakultetom u prosjeku imaju 45% veću plaću u odnosu na srednjoškolsko obrazovanje.
Završeni magisterij ili doktorat povećava plaće za 71%, a diploma MBA ili slične poslovne škole donosi čak 115% veću plaću u odnosu na SSS.
Preračunato u eurima analiza Marija Švigira pokazala je da fakultetska diploma najviše vrijedi u Njemačkoj u kojoj je godišnja bruto plaća visokoobrazovanih 64.870 eura.
Na vrhu liste najvećih plaća očekivano su najrazvijenije zemlje EU. Prosjek godišnjih bruto plaća visokoobrazovanih u 25 zemalja EU nešto je niža - 48.560 eura, a hrvatski je prosjek čak tri puta manji. Prosječan visokoobrazovani Hrvat godišnje zaradi 16.390 eura ili nešto manje od 1.400 eura bruto mjesečno.
Ostanu li na razini niskog obrazovanja radnici 25 zemalja EU mogu očekivati godišnju plaću od 22.792 eura, a godišnje bruto plaće srednje obrazovanih u EU prosječno iznose 31.413 eura. Istodobno u Hrvatskoj niskoobrazovani radnici rade za godišnju plaću od 6.332 eura bruto, a srednjeobrazovani za 8.340 eura.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
