Zbog posljedica medicinskih pogrešaka, u SAD-u godišnje umre između 44.000 i 98.000 ljudi, što je više od broja smrti izazvanih prometnim nesrećama, rakom dojke ili AIDS-om.
U Danskoj ili Francuskoj negativne posljedice medicinskog tretmana u bolnicama doživi 9% pacijenata, u Velikoj Britaniji oko 11%, a u Novom Zelandu čak 13% pacijenata.
U Hrvatskoj nema takvih podataka, no broj sudskih sporova zbog liječničke pogreške raste iz godine u godinu.
Hrvatski su liječnici u strahu zbog sve češćeg utuživanja, pa rade pod stresom i skloniji su "defenzivnoj" medicini, upozorili su predstavnici Hrvatske liječničke komore na simpoziju "Profesionalna odgovornost liječnika".
"Liječnici imaju najmanju zaradu u odnosu na obrazovanje, rade u neadekvatnim prostorijama, s opremom starijom od 20 godina, očekivanja prema njima su sve veća, a povjerenje javnosti u struku je narušeno. Pitanje je tko će uopće upisati medicinu", ustvrdio je Herman Haller, predsjednik Povjerenstva za stručni nadzor HLK.
Egidio Ćepulić poručio je pak kako glavni uzrok medicinskih pogrešaka nisu zdravstveni djelatnici, nego loš sustav, te da se upornim traženjem krivca među liječnicima zapravo prikrivaju pravi uzroci pogreška.
Hrvatska liječnička komora zbog takvog stanja ne odustaje od zahtjeva za osiguranjem liječnika, odnosno uvođenja sustava kompenzacije za liječničke pogreške koji bi osigurao sredstva za isplatu odšteta pacijentima koji pretrpe posljedice medicinske pogreške ili štetnog događaja.
Sredstva za rad tog fonda dobivala bi se iz državnog budžeta u visini 30%, dok bi ostatak plaćali liječnici i bolnice.
Osim osnivanjem takvog fonda, medicinske pogreške, tvrdi Ćepulić, mogu se bitno smanjiti registriranjem svake pogreške, koje se danas u hrvatskoj zataškava iz straha od sudskih tužbi. (A.T.)
Izvor:
Novi list
