Hrvatska liječnička komora poslat će zahtjev Ministarstvu zdravstva da se nastavi na radu reorganizacije hitne medicinske pomoći i uvođenju specijalizacija iz hitne medicine, a Komora će pritom zatražiti i žurno rješavanje golemog problema prijevoza bolesnih i životno ugroženih beba, na što liječnici bezuspješno upozoravaju već trideset godina.
"Država, naime, nije uspjela organizirati ni transport, niti je nabavila adekvatno opremljena vozila niti educirala stručnjake koji bi u vozilima za hitnu pomoć, odnosno sanitetskim vozilima, znali pomoći maloj djeci", ističe dopredsjednik Komore Josip Jelić.
Iako je organizacija hitne pomoći loša za odrasle osobe, kad su u pitanju mala, odnosno tek rođena djeca, situacija je alarmantna jer u Hrvatskoj ne postoji sanitetsko vozilo s inkubatorom za nedonoščad ili respiratorom za bebe, a pedijatara na terenu praktički nema.
"Treba reći da danas imamo puno liječnika koji su sposobni i opremljeni zbrinuti odrasle, no djeca su diskriminirana", tvrdi Jelić.
U timu za hitno zbrinjavanje beba, naime, trebao bi se nalaziti obvezno anesteziolog te u većini slučajeva pedijatar.
Centri bi se mogli ustrojiti u sklopu četiri postojeća centra za hitnu pomoć (dva u Zagrebu, Rijeka i Split), s tim da bi svaki centar trebao imati dovoljan broj opremljenih vozila i ekipa za zbrinjavanje.
Hitna pomoć u Hrvatskoj još je podijeljena na bolničku i izvanbolničku, koja je obično ustrojena u sklopu domova zdravlja. Najveći problem ipak je činjenica da ne postoji specijalizacija iz hitne.
Nacionalna strategija razvoja zdravstva predviđa za početak 2008. godine izradu plana mreže HMP-a, i to kao objedinjene službe, samostalne djelatnosti koju bi pretežno trebali obavljati specijalisti hitne medicine.
Za 1. listopada 2008. godine predviđa se uvođenje hitne medicine kao samostalne specijalizacije. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
