Većina hrvatskih kućanstva ne očekuje pomak prema boljem životu u narednih godinu dana, oko 15 posto ih se zadužuje ili troši ranije ušteđeno, a raste i broj onih koji procjenjuju da će im se financije pogoršati
Naša kućanstva ne očekuje pomak prema boljem životu u narednih godinu dana, a promatrano kroz obiteljske financije kvaliteta života za mnoge je i teža, pokazali su rezultati novog istraživanja o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj kojeg je proveo GfK barometar.
Naime, tek oko 13 posto kućanstava ima sada nešto bolju financijsku situaciju, što je isto kao i pred šest mjeseci, ali početkom 2007. godine takvih je bilo oko 21 posto.
Zatim, 41% kućanstava sada smatra da su ostali na istom, dok ih je prije šest mjeseci bilo 48 posto, a početkom 2007. čak 53 posto.
Za 44 posto kućanstva financijsko stanje lošije
Za približno 44 posto kućanstava financijsko stanje kućanstva lošije je nego prije pola godine (kada ih je bilo 39%), no još je lošije nego početkom prošle godine kada je takvih kućanstava bilo samo četvrtina.
Pogoršanje financijskog stanja naših kućanstva u proteklih godinu dana, više od prosjeka (44%), istakla su posebno ona u Sjevernoj Hrvatskoj (49%), te Slavoniji (48%), a najmanje je pogoršanje bilo Zagrebu i Dalmaciji (41%), a u Zagrebu je i najveći segment onih kućanstava koja su osjetila neko poboljšanje (18%).
U slijedećih godinu dana tek 17 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti nešto bolja, dok je takvih prije šest mjeseci bilo 19 posto, a početkom 2007. godine 29 posto.
Suprotno, raste broj kućanstava koji procjenjuje da će im se financije ipak pogoršati (od 18% u ožujku 2007. na 32% u veljači 2008. a sada raste na 38%).
Najviše štede u Dalmaciji i Zagrebu
U promatranim tranzicijskim zemljama ocjene su nešto blaže jer velik rast cijena predviđa 35 posto Rumunja, 33 posto Bugara, 14 posto Čeha te 13 posto Poljaka.
U općoj ocjeni financijske situacije broj kućanstava koja mogu bar nešto štedjet ispod je 50 posto. Trećina jedva spaja kraj s krajem, a oko 15 posto se zadužuje ili troši ranije ušteđeno.
Zadnji podaci govore da najviše štede kućanstva u Dalmaciji (61%) te gradu Zagrebu (55%). Promatrano prema stručnoj spremi, kod najniže, malo štedi njih 16 posto a kod najviše 72 posto. Sličan je odnos i kod visine osobnih mjesečnih prihoda, oni s najnižima štede u oko 7 posto slučajeva a s najvišima u 73 posto. (A.T.)
Izvor:
GfK
