Željko Lovrinčević s EIZ-a među ostalim primjećuje da industrija bilježi rast zaliha, što je uobičajena pojava kod općeg usporavanja gospodarstva
Nakon rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,3 posto u prvom kvartalu, u drugom slijedi izraženije usporavanje, sugerira većina ključnih pokazatelja kretanja gospodarske aktivnosti, od industrijske proizvodnje i trgovine na malo do (salda) međunarodne razmjene i pokazatelja zaposlenosti i plaća, ističe Ivana Jović, analitičarka Privredne banke.
Uoči objave podataka Državnog zavoda za statistiku, rast BDP-a u drugom kvartalu bi u odnosu na isto lanjsko razdoblje mogao iznositi između 3 i 3,5 posto, smatraju analitičari vodećih banaka i zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ). Dakle, očekivanja se u prosjeku kreću oko 3,3 posto.
Rast građevinskog sektora
Međutim, analitičari ističu da bi usporavanje u drugom kvartalu bilo i izraženije da kod poljoprivrede nije bila niska baza. Željko Lovrinčević s EIZ-a ističe kako je pozitivan doprinos rastu BDP-a u drugom kvartalu daje i dalje dosta visoka dinamika rasta građevinarstva.
No, struktura rasta investicija nije baš ohrabrujuća budući da više počinju prevladavati neproizvodne u odnosu na proizvodne/tehnološke investicije.
Lovrinčević primjećuje i da se kod industrije bilježi rast zaliha, što je uobičajena pojava kod općeg usporavanja gospodarstva. Važno obilježje drugog kvartala su i nadalje nepovoljna kretanja u međunarodnoj razmjeni roba.
Sporije zapošljavanje
Istovremeno, uočljive su i prve naznake usporavanja rasta zaposlenosti. To nije bio slučaj u prvom kvartalu, a upućuje da poduzeća počinju reagirati na slabljenje potražnje.
Prosječan broj zaposlenih u razdoblju siječanj-ožujak bio je 1,8 posto veći od usporedivog lanjskog, a u drugom tromjesečju rast je bio 1,0 posto. Istodobno, dok su plaće u 1. kvartalu realno bile veće 0,3 posto, u drugom je ubrzanje inflacije rezultiralo realnim padom od 0,4 posto.
"Snažniji inflatorni pritisci, odnosno sporiji rast kupovne moći stanovništva doveo je do određene korekcije u potrošnji kućanstava", kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
Za 2008. rast oko 4 posto
Dodaje i izrazito nepovoljan utjecaj neto izvoza na dinamiku rasta BDP-a, što je rezultat rekordno visokih deficita u robnoj razmjeni u drugom kvartalu te nižih prihoda od turizma (zbog termina uskršnjih praznika te održavanja Europskog prvenstva u nogometu).
Rezultanta svega, smatraju u RBA-u, mogao bi biti kvartalni rast BDP-a od oko 3,2 posto, a za cijelu godinu rast BDP-a bi mogao iznositi oko 4,1 posto, dok je lani bio 5,6 posto. Slična očekivanja za 2008. imaju i u PBZ-u. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
