Građani su svoju štednju povećali za rekordnih 14,22 milijarde kuna, te je prošle godine ušteđeno ukupno 136 milijardi kuna, dok je štednja kompanija istovremeno bila dva i pol puta manja od štednje građana
Svaki stanovnik Hrvatske prošle godine je statistički imao ušteđeno 55.000 kuna dok je njegova zaduženost dosegnula 48.000 kuna.
Novac spremljen u Hrvatskim bankama lani je dosegnuo ukupno 247,8 milijardi kuna, a njime su u cijelosti pokriveni svi dani krediti koji su iznosili 216,47 milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Štednja i novac na žiro i tekućim računima svih sektora je čak za 31,53 milijarde kuna premašila ukupne kredite. Tako je u odnosu na 2004. Godinu iznos prosječne štednje povećan za gotovo 40.000 kuna. Zabrinjavajući podatak je što je istodobno po stanovniku rasla i zaduženost, te je ona povećana za oko 36.000 kuna.
Štednja veća od kredita
Pozitivna stvar je što je unatoč rastu bankovnih kredita Hrvatska uspjela zadržati veći omjer štednje od kredita. Ekonomski i bankovni stručnjaci istaknuli su kako je riječ o odnosu koji ne samo da osigurava stabilnost bankovnog sustava u ovoj godini, već i kreditiranje iz domaćih izvora bez zaduživanja banaka u inozemstvu.
Stručnjaci smatraju da je u godini recesije i jačanja nelikvidnosti ključno poticanje ekonomskog rasta i održavanje radnih mjesta, a ne inflacija koja neće ugroziti stabilnost zemlje. Građani su svoju štednju povećali za rekordnih 14,22 milijarde kuna, a saldo na računima banaka dosegnuo je ukupno 136 milijardi kuna.
Građani osigurali 64 posto kredita
Tako su sami građani osigurali ukupno 64 posto ukupnih kredit dodijeljenih u zemlji, a značajno je napomenuti kako je štednja građana dva i pol puta veća nego štednja poduzeća, koja je prošle godine iznosila 53,8 milijardi kuna.
Iako veoma skromna, štednja kompanija skupa s onom građana tako osigurava čak 87 posto ukupno danih kredita u zemlji. Analitičare ne iznenađuje ovakav rast štednje s obzirom na rekordni pad burze od 65 posto. Jednakom rastu štednje kumovao je i strah građana od recesije, ali i rast kamata na kredite tijekom prošle godine.
Što se tiče kredita, građani su se prošle godine zadužili 13,21 milijardi kuna ili oko 12 posto više, a ukupni krediti dosegnuli su 122,73 milijardi kuna. Kada se gleda struktura kredita, građani su najviše, tj. za 7 milijardi kuna povećali stambene kredite, a za pet milijardi potrošačke i ostale kredite. (D. P.)
Izvor:
