Zaposlenike u javnim i državnim službama najveći rast plaća očekuje u 2011. kada bi im plaće trebale rasti u dva navrata
Iako sporazum o plaćama koji smo noćas potpisali s Vladom ima dobrih i loših strana, njime smo zaposlenima u javnim službama osigurali perspektivu i stabilnost plaća, ocijenili su čelnici sindikata javnih službi na današnjoj konferenciji za novinare.
Oko 180.000 javnih službenika, kao i 60.000 državnih službenika, na koje se sporazum također odnosi, dobit će nakon 1. siječnja 2010. povećanje plaća za stopu inflacije mjerenu u drugom polugodištu ove godine, a po procjeni sindikalaca to bi moglo iznositi oko 1,5 posto, što je ukupno 300 milijuna kuna.
Vraćanje povišice od šest posto, koju je Vlada ukinula zbog krize, trebalo bi se dogoditi u trećem ili četvrtom kvartalu 2010. jer je uvjet da BDP prethodno mora dva uzastopna kvartala rasti prosječno dva posto. Rast plaća za stopu inflacije bit će uračunat u tih šest posto.
Prava cijena rada do 2016.
Najveći rast plaća očekuje se u 2011. kada zaposleni u dva navrata trebaju dobiti povišicu kako bi se do kraja godine ponovno uspostavio odnos među plaćama u javnim službama i gospodarstvu iz 2008. godine.
"Budući da je u međuvremenu došlo do znatnijeg zaostajanja naših plaća za gospodarstvom, Vladi će 2011. biti najteža godina za ispunjavanje odredbi sporazuma jer treba osigurati oko 2,9 milijardi kuna za rast plaća", ocijenio je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i socijalne skrbi Vilim Ribić.
U 2012. treba započeti proces konvergencije kojim bi plaće javnih službenika do 2016. godine dostigle ciljanu cijenu rada, a to je paritet između VSS početnika u javnim službama i prosječne plaće u državi. To znači da će plaće javnih službenika svake godine pratiti rast plaća u državi uvećano za postotak kojim trebaju sustizati ciljanu cijenu rada, a koji bi po Ribićevoj procjeni iznosio 1,5 do dva posto godišnje.
Štrajk prosvjetara će biti plaćen
"Sporazumom smo po prvi puta osigurali da naše plaće ne samo prate rast plaća u zemlji, nego i rastu malo brže kako bi nadoknadile zaostajanje", rekao je Ribić.
Sindikati su u tome uspjeli jer su dobro pogodili termin za pritisak na Vladu, sa štrajkom i najavom prosvjeda neposredno pred lokalne izbore, a potpisivanjem sporazuma su pokazali da ne ovise o bilo kojoj stranci ili skupini, nego samo o interesima svojega članstva.
Ribić je dodao da će vrijeme provedeno u štrajku u osnovnim i srednjim školama, te na fakultetima i znanstvenim ustanovama, ipak biti plaćeno jer će sudionici u štrajku to naknadno odraditi.
Također je odbacio nagađanja da su sindikalci navodno dali suglasnost Vladi za otpuštanja u javnom i državnom sektoru, istaknuvši kako su samo pristali sudjelovati u provedbi najavljenih reformi.
"U javnim službama nema viška, nego manjka zaposlenih, a u državnoj upravi ima možda 10 posto viška, ali o tome treba odlučivati njihov poslodavac, a to je Vlada", kaže Ribić.
Rok od 30 dana
Sindikalci su također komentirali maratonske pregovore o sporazumu, koji su kroz dva dana trajali ukupno duže od 26 sati, ocijenivši kako su pregovori tekli lako dok je u njima sudjelovao premijer Ivo Sanader, no zapinjali bi kada su glavnu riječ preuzimali "neki savjetnici koji su si uzeli prevelike ovlasti".
Čelnici osam sindikata noćas su samo parafirali sporazum, koji u roku 30 dana moraju staviti na referendum među članstvom, no vjeruje se da će ga većina članova podržati jer su uspjeli postići 90 posto svojih ciljeva.
Zadovoljstvo postignutim sporazumom izrazio je i premijer Ivo Sanader, koji je na današnjoj sjednici Vlade istaknuo da je u iscrpljujućim pregovorima "na kraju je pobijedio razum". (Hina)
