Ustavni sud poručio da se zatvaranjem trgovina ne štite prava radnika
Sporne odredbe Zakon o trgovini koje su ukinute jednoglasnom odlukom Ustavnog suda, svjedoče o apsurdnom ponašanju Vlade, koje je donekle nanijelo štetu hrvatskom gospodarstvu. Tako su već drugi put ustavni suci spasili poduzetnike od nerazumnih odluka, piše Poslovni dnevnik.
Suci su naime zaključili da zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika jer se time ograničavaju poduzetnička prava i slobode, a složni su i u ocjeni da su poduzetnici u trgovini, zbog prevelikog broja iznimaka, zapravo dovedeni u nejednak položaj.
"Trgovina je neelastičan biznis i ne može dugo trpjeti pad prometa iznad 10 posto, a nama je pao 15 posto. Da je zabrana ostala do kraja godine to bi iznosilo 75 milijuna kuna", istaknuo je Slobodan Školnik, direktor Fliba Emmezete jedne od osam tvrtki koje su zahtijevale odluku Ustavnog suda.
Agilniji inspektori
Školnik također upozorava da tek sada Državni inspektorat treba biti agilan i "mora tržište očistiti od zloporaba, kažnjavajući poslodavce koji ne poštuju zakon i zaposlenicima ne plaćaju rad nedjeljom."
S druge strane direktor trgovačkog centra Mandi, Dragutin Mamić smatra kako bi određene sankcije trebali snositi i predstavnici sindikata, poput predsjednice Sindikata trgovine Ane Knežević, i to zbog tvrdnji da nitko neće dobiti otkaz.
"Bez posla je ostalo više od 3000 ljudi, a neće svi dobiti poziv za povratak", uvjeren je Dragutin Mamić dok ocjenjuje da je zakon imao daleko više negativnih posljedica nego pozitivnog odjeka.
Prekasna odluka
Predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), Boris Vukelić upozorava da je "odluka Ustavnog suda za svojedobno jedinog trgovca u mjestu Osor, koji je ukupan promet ostvarivao isključivo nedjeljom stigla je zakašnjelo". Naime, taj je vlasnik svoj obrt morao ugasiti, a to je tek jedan od 1.152 odjavljena obrta, ističe Vukelić. Inače, HOK je Vladi još prije odluke Ustavnog suda predložio da obrtnici s godišnjim prometom do pet milijuna kuna mogu raditi neograničeno, a tu je inicijativu pozdravila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Nakon odluke Ustavnog suda, trgovci analiziraju pravne mogućnosti naknade za izgubljenu dobit. Profesor Mihajlo Dika s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da trgovci koji su podnijeli tužbu Ustavnom sudu, mogu zatražiti povrat novca koji su uplatili u državni proračun zbog izrečenih sankcija o povredi ukinutih odredaba o radnom vremenu zakona o trgovini.
Odštete trgovcima
Međutim, upozorava Dika, "dvojbeno je mogu li se na odluku Ustavnog suda pozvati i ostali trgovci. Pošteno bi bilo to pravo priznati svima koji imaju pravni interes".
S njim se slaže i profesor Eduard Kunštek s riječkog Pravnog fakulteta. Nepravičnost rješenja iz Ustavnog zakona o radu, Ustavnog suda i Dika i Kunštek kritiziraju jer onemogućuje "sanaciju" problema plaćenih kazni za sve trgovce, a ističu da nije unaprijed izgubljena tužba trgovaca protiv države zbog izravne štete izazvane protuustavnom zabranom rada nedjeljom.
Budući da je zabrana rada nedjeljom ukinuta već po drugi put, što znači da se trgovce prvi put nije dugoročno zaštitilo, oni bi morali imati pravo na naknadu štete, smatra Dika. Ipak, smatra on, trgovci bi prije odluke o tužbi protiv države trebali proučiti oba zakona koja su pala na Ustavnom sudu i obje odluke Ustavnog suda.
"U domaćim propisima teško je naći osnovu za naknadu štetu za domaće poduzetnike, no oni svoja prava mogu štititi pred Europskim sudom za ljudska prava", dodaje Kunštek. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
