Ako se srpanjskim rebalansom proračuna ne ostvare dovoljne uštede, Vlada u rujnu planira rezanje plaća i mirovina do 10 posto
Ukupni proračunski deficit Hrvatske iznosi oko 14 milijardi kuna, ali država mora osigurati dodatnih 28 milijardi kuna za vraćanje svih kredita u ovoj godini, izjavio je jučer guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.
I dok se proteklih tjedna uglavnom raspravlja o tome koliko će iznositi proračunski nedostatak, guverner upozorava da, u uvjetima skupih i teško dostupnih kredita, treba imati na umu da su potrebe države za zaduživanje zapravo mnogo veće, piše Jutarnji list.
HNB ne da tiskanje novih kuna
"Država treba platiti i dospjele obaveze koje ukupno iznose oko 28 milijardi kuna, ne računajući kamate. Može se očekivati da će ih uspjeti refinancirati, ali to ne ide automatski. Na refinanciranje moraju pristati i kreditori", objašnjava Rohatinski. Iako su posljednje procjene HNB-a govorile o padu BDP-a između 4 i 4,5 posto, sada se procjenjuje da bi stopa pada gospodarstva, kao i razina ukupnog fiskalnog deficita, mogla biti i veća.
Rješenje za trenutnu gospodarsku situaciju pokušali su pronaći i akademici na jučerašnjem skupu pod nazivom "Kriza i okviri ekonomske politike", na kojem je Zvonimir Baletić istaknuo kako smatra (baš kao većina i ekonomista "starije generacije") da je rješenje u tiskanju novog "inflatornog" novca. To naravno uključuje i promjenu uloge centralne banke "iz čuvara povjerenja stranih vjerovnika u poticatelje proizvodnje i zaposlenosti".
Međutim, Rohatinski je još jednom odlučno ponovio da HNB neće tiskati nove kune, jer bi to ugrozilo stabilnost i potaknulo rast inflacije. Iako dio ekonomista izlaz vidi u pozivu MMF-a, guverner smatra da to još nije nužno. Prvenstveno zato jer bi Hrvatska morala smanjiti devizne rezerve radi obrane tečaja, što prethodi angažmanu s MMF-om, ali i same činjenice da država i sama zna što mora učiniti – smanjiti proračunske rashode.
Mirovine do 2000 kuna sigurne
Iako sam Rohatinski nije precizirao koliko treba smanjiti deficit u proračunu, čini se da "light" verzija rebalansa, uz smanjenje rashoda od oko milijardu kuna, nije pothvat primjeren situaciji.
Ljetnim rebalansom neće biti obuhvaćene plaće koje se isplaćuju iz proračuna, ali će one doći na red u trećem, jesenskom rebalansu proračuna. Ako ni to ne rezultira dovoljnim uštedama, na red će doći rezanje svih mirovina.
Iz vrha vladajuće stranke se međutim neslužbeno doznaje, kako bi pošteđene mogle ostati mirovine do 2000 kuna. Mirovine od 2 do 3 tisuće kuna navodno bi trebale biti smanjenje za 5 posto, a one iznad 3000 kuna za 10 posto. Smanjenje bi u sličnom postotku trebalo zahvatiti i plaće u državnim i javnim službama.
Manje povlaštene mirovine državnih dužnosnika
Međutim hoće li doći do smanjivanja plaća još je neizvjesno budući da neki koalicijski partneri ističu kako će ova mjera prije svega ovisiti o stanju BDP-a nakon turističke sezone. Iako nije definitivno potvrdila, premijerka Jadranka Kosor jučer je dala naslutiti da bi plaće i mirovine u rujnu doista mogle biti smanjene.
Za sada će se pak, drastična štednja provoditi samo u ministarstvima i agencijama, na troškovima reprezentacije te na karticama i automobilima. Na taj bi se način trebale ostvariti uštede od milijardu kuna, a jedina prava koja bi se u srpanjskim rebalansom smanjivala su povlaštene mirovine i to samo one državnih dužnosnika za 10 posto. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
