Oko 33.500 učenika trećeg razreda srednje škole ove je godine izašlo na probnu državnu maturu, a sljedeće ih čekaju upisi na fakultete
Većina hrvatskih srednjoškolaca mašta o karijeri pravnika, ekonomista, kriminaliste, arhitekta, liječnika i novinara. Vrlo su visoko na listi želja zagrebački FER, studij psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te kineziologija. Ove godine kriminalistika je popularnija od ekonomije iako taj fakultet upisuje samo djelatnike MUP-a.
Od studija koja nude veleučilišta najviše ih privlači zanimanje fizioterapeuta, a drugo je po interesu informatika. S druge pak strane čak trećina visokoškolskih programa mlade uopće ne zanima ili ih zanima sporadično.
Takvi se zaključci mogu izvući iz liste želja generacije učenika koja bi 2010. prvi put trebala polagati državnu maturu. Kao što je poznato, oko 33.500 trećeg razreda srednje škole ove je godine bilo izašlo na probnu državnu maturu, a kako bi se fingirao cijeli postupak upisa na fakultete koji ih očekuje iduće godine, učenici su u školama mogli prijaviti studije svog prvog, drugog, trećeg, četvrtog i petog izbora, piše Ivana Kalogjera-Brkić u Jutarnjem listu.
Naknadno su mogli prijaviti i više od pet studija što je učinilo njih oko 10.000. Osim studija koji mlade najviše privlače, prosvjetne su vlasti sada prvi puta dobile i jasnu sliku o tome koje studije mladi uopće ne žele, a koje upisuju jer nemaju drugog izbora. Od 550 studijskih programa na 42 programa bilo je manje od deset prijavljenih, a čak 112 studijskih programa dobilo je manje od 30 prijava.
Kao i prijašnjih godina, najviše mladih želi studirati u Zagrebu (gdje je i najviše upisnih mjesta). Izvan Zagreba najviše ih privlači Sveučilište u Rijeci koje je po ukupnom rangu na 12. mjestu. U Rijeci, najviše su prijava dobili studij ekonomije i poslovne ekonomije i turizma u Opatiji. Ista je situacija i u Osijeku i Splitu.
Nitko od 33.500 učenika kao svoj prvi ili drugi izbor nije naveo studije harfe, tube i primijenjene kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, zatim studij pomorske nautike u Šibeniku, studij ukrajinskog jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, studij brodogradnje u Vodicama, latinskog jezika i rimske književnosti na Sveučilištu u Puli te grafičke tehnologije u Splitu.
U istu kategoriju spadaju i studiji multimedijske produkcije i multimedijske tehnologije na TV akademiji u Splitu gdje godišnja školarina stoji 100.000 kuna. Jednako je neatraktivan i studij sigurnosti koji Visoka škola za sigurnost iz Zagreba izvodi u Splitu. Simptomatično je da je Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru za zanimanje fizioterapeut primilo više prijava od cijelog Sveučilišta u Puli. Više je prijava od Dubrovačkog sveučilišta dobila i Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku.
Pretprijave su pokazale i da u svakom maturalnom razredu sjedi barem jedan učenik koji mašta o karijeri glumca ili redatelja na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Osim za režiju i glumu, golemi interes vlada i za dvopredmetni studij povijesti na zagrebačkom FF-u, zatim za studij geografije i povijesti na PMF-u, studij dizajna na Arhitekturi te studij psihologije u Rijeci. Na sve je te studije teško upasti jer na jedno mjesto dolazi više od 40 kandidata.
(T. B.)
Izvor: Jutarnji list
