Mirovine povlaštenih skupina lani su koštale 6,9 milijardi kuna
Nakon samo dvije godine i jednog dana provedenog u Saboru, saborski zastupnici ostvaruju pravo na povlaštenu mirovinu. Kakav je bio radni učinak svakog od njih manje je važno jer oni ostvaruju pravo na mjesečnu apanažu, koja je za lipanj ove godine iznosila u prosjeku 10.453 kune neto, ili pet puta više od prosječne mirovine "običnog" umirovljenika, koji je za lipanj ostvario pravo na prosječnu mirovinu od samo 2.166 kuna neto.
No, saborske mirovine samo su jedna ilustracija kaste povlaštenih u današnjoj Hrvatskoj, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Partizani, domobrani, JNA, politički zatvorenici…
U istu kategoriju ulaze i članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Njih je ukupno 170, a prosječna im je mjesečna mirovina za lipanj također iznosila više od 10.000 kuna, pokazuje istraživanje Marijane Bađun s Instituta za javne financije (IJF).
Uz njih, pravo na povlaštenu mirovinu ostvaruje još čitav niz kategorija - od partizana i domobrana iz Drugog svjetskog rata, preko pripadnika bivše JNA i zaposlenih u nekadašnjoj saveznoj i republičkoj administraciji, pa do branitelja i bivših političkih zatvorenika, ali i akademika, policajaca i rudara. Ukupno, riječ je o više od 180.000 ljudi, što čini 15,5 posto ukupnog broja umirovljenika, kojih je približno 1,2 milijuna.
U šest godina dvostruko više branitelja
Izdaci za isplatu njihovih mirovina lani su iznosili 6,9 milijardi kuna, ili petinu ukupnih rashoda za mirovine, koji su se u 2008. popeli na 32,8 milijardi. Kako malo koja od tih kategorija iza sebe ima dovoljan radni staž, a time i dovoljne uplate u mirovinski sustav, povlaštene se mirovine uglavnom isplaćuju iz proračuna.
Ipak, najveći se rast bilježi u kategoriji hrvatskih branitelja. Naime, broj korisnika tih mirovina se od lipnja 2003. do lipnja 2009. povećao više od dva puta. Prije šest godina umirovljenih je branitelja bilo 30.865, a 2006. čak 64.494. Za mirovine ostvarene po povoljnijim uvjetima 2003. izdvajalo se 3,5 milijardi kuna, a 2008. čak 6,9 milijardi kuna.
Također, udvostručio se i broj korisnika mirovina Hrvatskog vijeća obrane, i to u samo dvije godine.
Povlašteni i u radu i u mirovini
I dok je prosječan staž "običnog" umirovljenika u lipnju iznosio 29,1 godinu, za pripadnike HV-a bio je 28,7, za branitelje 17,7, a za pripadnike HVO-a samo 8,5 godina.
Istodobno, prosječna "vojna" mirovina dvostruko je (3.525 kuna), a prosječna braniteljska mirovina (5.861 kuna) gotovo trostruko veća od prosječne "obične" mirovine (2.166 kuna), upozorava se u analizi IJF-a.
"Između povlaštenih i 'običnih' mirovina postoji jaz kojem najviše pridonose saborske mirovine, mirovine redovitih članova HAZU-a te braniteljske mirovine", ocjenjuje Bađun, ali i dodaje kako se povlaštenost ne odnosi samo na visinu mirovina, nego u pravilu i na kraći radni vijek od ostalih umirovljenika.
Dodaje da je većina korisnika povlaštenih mirovina bila povlaštena i tijekom radnog vijeka, budući da je radila u državnom sektoru i uživala u većoj sigurnosti, ali i regresima, božićnicama i ostalim beneficijama.
S druge strane, prijevremenim umirovljenjem stotina tisuća ljudi, što je bio pokušaj kupovanja socijalnog mira u prvoj fazi tranzicije, ali i posljedica Domovinskog rata, ne samo da se gotovo udvostručio broj umirovljenika u odnosu na 1990. nego je smanjen i broj radno aktivnog stanovništva, koji je u Hrvatskoj ionako među najmanjima na Starom kontinentu. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
