Na 100.000 kuna dohotka, većina "slobodnjaka" dužna je platiti samo 20.000 kuna poreza
Ministarstvo financija u svom je jučerašnjem priopćenju neizravno priznalo da će "krizni porez" mimoići sve one koji obavljaju samostalnu djelatnost, među kojima su obrtnici, liječnici, stomatolozi, ginekolozi, odvjetnici, ali i dobar dio novinara koji imaju registriranu samostalnu djelatnost.
"Od početka smo ukazivali na to da je zakon pun manjkavosti. Bilo bi jednostavnije da se Vlada oslonila na uhodani sustav, a ne na uvođenje novog poreza koji je potpuno nepripremljen i neusklađen s drugim zakonima", smatra Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Razlika između primitaka i izdataka
Budući da će, prema nekima, "kriznom porezu" umaći oko 100.000 građana, shvatljivo je da će zbog ove rupe u zakonu Ministarstvo financija ubrati manje poreza nego što je objektivno moglo, pišu Adriano Milovan i Marina Klepo u Jutarnjem listu.
"Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a porez plaćaju po godišnjoj prijavi, ne plaćaju 'krizni porez'. Oni raspolažu onim što im u poreznoj prijavi ostaje kao razlika između primitaka i izdataka. Kada se na to obračuna porez i prirez, ono što ostaje zapravo je dobit i na nju se 'krizni porez' ne obračunava", pojasnila je Ksenija Kramar, porezna savjetnica.
Visina poreza prema izboru
Isto kaže i porezni savjetnik Marko Ćavar, koji podsjeća da fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izabrati hoće li plaćati porez na dohodak ili porez na dobit.
Porez na dohodak obračunava se po stopama od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini primanja, dok na dobit primjenjuje stopa od 20 posto, pa mnogi izabiru upravo ovo drugo.
Ako netko od "slobodnjaka", nakon što odbije sve olakšice, ostvari čisti dohodak od 100.000 kuna, a izabere sustav poreza na dobit, na taj iznos državi je dužan platiti 20.000 kuna. Samim tim, međutim, ne plaća "krizni porez", a ostatak od 80.000 kuna predstavlja njegovu dobit, koja je neoporeziva zbog propusta u zakonu.
Kada bi se naplaćivao i na taj iznos, u državnu bi se blagajnu slilo 3200 kuna, jer bi se "krizni porez" naplatio po stopi od četiri posto.
Prilika za popravni
Time što krizni porez ne obuhvaća samostalne djelatnosti, kaže Švaljek, uvedena je velika nepravda. Međutim, ako želi, Vlada to može ispraviti. Ako obveznici poreza na dohodak mjesečno plaćaju predujam, na njega se može razrezati i krizni porez. A onda, prilikom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, mogu se utvrditi stvarne godišnje obveze.
Sandra Švaljek zaključuje kako je na pravnicima da utvrde je li krizni porez ustavan, ali s ekonomskog aspekta, ističe Švaljek, on je pun manjkavosti. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
