Problem je pronaći školovanog radnika, koji će se 'tesati' godinama nakon završetka škole
Iako je Hrvatska čak i u recesiji uspjela ostvariti dva posto bolje ukupne turističke rezultate nego 2008., nedostatak radnika, a ponajviše onih kvalificiranih i ove je godine slaba točka naših ugostitelja.
I dok poslodavci svake godine u jeku svake sezone imaju problema s pronalaskom sobara, recepcionara, kuhara, konobara i slastičara, istovremeno ih na zavodima za zapošljavanje uvijek postoji određeni broj "na čekanju", piše Katarina Dimitrijević-Hrnjkaš u Vjesniku.
Slastičari se traže uvijek
S početkom jeseni mnogi se radnici tih zanimanja vraćaju na zavode za zapošljavanje, a trenutačno je bez posla više od tisuću slastičara i pekara. Zanimljivo je pak kako slastičara, više nego ijedne djelatnosti u ugostiteljstvu, nedostaje tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Uz njih, na burzi se trenutačno nalazi i gotovo 7300 konobara, ali i 7000 kuhara.
"Broj nezaposlenih na zavodima nije stvaran jer konobara i slastičara uvijek nedostaje, a ljeti postaje veliki problem naći nekoga za rad u restoranima i caffe barovima. Mnogima je jednostavno isplativije biti na zavodima i primati naknade, nego se stvarno zaposliti", pojasnio je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Zlatko Puntijar.
Maniri nadomještaju neznanje
Međutim, pronaći konobara, kuhara i slastičara nije uopće problem, ali je problem pronaći, prije svega školovanog radnika, koji će se "tesati" godinama nakon završetka škole kako bi postao kvalitetan.
"Manji je problem naći konobara za caffe barove, jer se oni mogu u relativno kratkom roku educirati, no mnogo je teže naći školovanog kuhara koji se ne može preko noći stvoriti", naglašava Puntijar. Upravo tako kvalificirana radna snaga je veći problem od samog nedostatka radnika, no Puntijar kaže da i priučeni konobar taj manjak može nadomjestiti svojom ljubaznošću i pristupom prema gostima, čega našim konobarima ne nedostaje.
Iako se obično misli da svatko može raditi kao konobar, Puntijar objašnjava da škole imaju svoju funkciju i u njima se može mnogo naučiti, počevši od lijepih manira, odijevanja, načina prijema gosta, njegova praćenja do stola...
S koje strane se gost poslužuje?
"Konobar mora učiti s koje strane se poslužuje jelo, a s koje se uzima posuđe, kako se poslužuje doručak, ručak, hladni ili topli 'buffet', kako se predaje narudžba i još mnogo toga. Dobar konobar treba znati i osnove kulinarstva da bi gostima mogao predložiti jelo, ali i vino uz njega", objašnjava Zlatko Puntijar.
Inače, lani je ugostiteljske škole upisalo 318 učenika više nego uobičajeno, i to zahvaljujući programu poticanja upisivanja u te škole Ministarstva turizma, te stipendijama. Uz njih je škole redovito upisalo i 1600 učenika za kuhara, 950 za konobara te 160 za slastičara.
Veća zainteresiranost mladih zabilježena je i ove godine, iako će se stvarni rezultati ovog programa znati tek za nekoliko godina, po završetku njihova školovanja, jer mnogi koji završe te škole ne rade u struci. (V. K.)
Izvor: Vjesnik
