U proteklih deset godina produbio se jaz između Zagreba i ostatka Hrvatske
U proteklom desetljeću najviše su prosperirali Zagreb i jadransko područje, dok je Slavonija među najvećim gubitnicima. Pokazuje to usporedba podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku za 2007., s onima za 2000. godinu.
S BDP-om po stanovniku od 16.766 eura, Grad Zagreb je najbogatija hrvatska županija. U odnosu na 2000., kada je prosječni Zagrepčanin "težio" 8.532 eura, relativno bogatstvo stanovnika metropole gotovo se udvostručilo, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Dvije trećine bogatstva EU
Istovremeno, produbio se jaz između Zagreba i ostatka Hrvatske. Godine 2000. zagrebački je BDP po stanovniku za manje od dvije trećine nadilazio državni prosjek, dok je 2007. prosječni Zagrepčanin za gotovo tri četvrtine bio bogatiji od prosječnog hrvatskog građanina.
Prema stupnju relativnog bogatstva, Zagrepčani čak i nisu značajno ispod prosjeka Europske Unije. Naime, podaci Eurostata i DZS-a otkrivaju da se prosječni Zagrepčanin nalazi na otprilike dvije trećine bogatstva prosječnog građanina EU, čiji BDP iznosi 24.900 eura.
Osim glavnog grada, među značajnijim dobitnicima proteklog desetljeća nalazi se i Istra, koja je, nakon Grada Zagreba, s BDP-om po stanovniku nešto manjim od 12.500 eura najbogatija hrvatska regija. Ipak, Istra je još tek negdje oko polovice prosjeka razvijenosti EU.
Poljoprivredne regije najsiromašnije
Značajan su razvoj u proteklom razdoblju zabilježile i Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija, dok su se županije u Slavoniji, ali i središnjoj Hrvatskoj, razvijale puno sporije, pa je njihov BDP po stanovniku danas još niži u odnosu na državni prosjek, nego što je bio 2000. godine.
"Slavonija je uglavnom poljoprivredna regija, a svi znamo kakvo je danas stanje u poljoprivredi. U bivšoj državi Slavonija nije previše zaostajala za Istrom i Dalmacijom, a danas je razlika među njima velika", žali se Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, regije u kojoj se nalazi većina najsiromašnijih hrvatskih županija.
Neovisni ekonomist, Damir Novotny, upozorava da razvoj zemlje mora biti ujednačeniji, što pokazuju i iskustva drugih europskih zemalja, među kojima su i Slovenija i Austrija. "Ekonomsku politiku treba decentralizirati. Ako zemlja nema ujednačeniji gospodarski rast, onda je i rast njezina gospodarstva u cjelini sporiji", poručuje Novotny. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
