U organizaciji Infoarena Grupe i EBRD-a održana je FOOD, DRINKS&RETAIL ARENA 2010. – regionalna konferencija industrije hrane, pića i maloprodaje.
Konferencija je okupila lidere industrije hrane, pića i maloprodaje. S kakvim se izazovima suočavaju vodeći regionalni igrači u proizvodnji hrane? Koliko je kriza utjecala na njihovo poslovanje? Što očekuju od najavljene globalne krize hrane? Na ta su pitanja odgovor dali predstavnici najjačih tvrtki iz prehrambene industrije u regiji.
"Globalni trendovi pokazuju važnost argo-industrije", kazao je u uvodnoj riječi Gilles Mettetal, predstavnik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zadužen za agro-poslovanje. "Regija središnje i istočne Europe pokazuje najveći potencijal za rast poljoprivredne proizvodnje. Procjenjuje se da je moguća dvostruko veća proizvodnja od sadašnje", kazao je Mettetal. Potencijal tržišta posebno je važan kada se zna da bi do 2050. godine morali udvostručiti proizvodnju hrane kako bismo pratili zahtjeve sve većeg broja stanovnika – očekuje se da će do te godine na Zemlji živjeti devet milijardi stanovnika.
"Regija očito ima velik neiskorišten potencijal", kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, "ali za početak moramo početi raditi na povećanju konkurentnosti." Hrvatska će se vlada, istaknuo je Čobanković, zalagati za dodatnu liberalizaciju tržišta jer se carinama i zatvaranjem granica ne može pomoći domaćim proizvođačima, barem ne dugoročno. "Liberalizacija trgovine mora potaknuti sve proizvođače na veću konkurentnost", smatra Čobanković.
Prvi dio konferencije bio je rezerviran za panel raspravu u kojoj su poduzetnici, između ostalog, pokušali dati odgovore o utjecaju krize na poslovanje te tržište. "Vraća li se kriza hrane koja je pala u drugi plan nakon globalne financijske i gospodarske krize", upitala je sudionike rasprave moderatorica diskusije Vedrana Jelušić-Kašić, starija bankarka EBRD-a. "Agrokor je krizu predvidio i među prvima je na nadolazeću krizu počeo upozoravati javnost", pojasnila je starija potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić. Agrokor je, kazala je Puljić, imao dobru "zalihu" rasta iz prethodnih godina, veću od 20 posto. "Do trenutka dolaska krize Agrokor se uspostavio kao lider u svim svojim „core businessima“ i ostvarena su strateška širenja unutar regije", dodala je Puljić i naglasila da je ključ Agrokorova uspjeha bilo dobro razumijevanje potrošača.
Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe, jedne od rijetkih tvrtki u regiji koja se tijekom krize bavila novim akvizicijama – kupljene su Kalničke vode i Droga Kolinska – naglasio je da je tajna uspjeha njegove kompanije pravovremeno provođenje reformi i zdravo strukturiranje poslovanja. "Takve bi promjene danas, u trenucima krize, bilo bitno teže provesti", naglasio je Tedeschi i dodao da sve kompanije moraju odustati od uspoređivanja s godinama jakog rasta jer se to doba, tvrdi, više neće ponoviti. "Nažalost, mislim da još nismo dosegli dno krize – ni ekonomija ni standard građana još ne reflektiraju stvarno stanje stvari", naglasio je Tedeschi.
Zoran Mitrović, vlasnik Victoria Grupe iz Srbije ocijenio je da je agrisektor najmanje pogođen, a Mujo Selimović iz bosanskog MiMS-a zaključio je da je kriza različito utjecala na različita tržišta , ali i na različite segmente industrije. Najmanje je, kazao je, pogodila pivarsku industriju koja je pala između 8 i 9 posto, a jednako se žilavom pokazala i pekarska industrija.
% Na konferenciji se govorilo i o vezama brendova i privatnih marki. Dobar brend uvijek će opstati na tržištu, bez obzira na cijenu. "Cijena će u krizi uvijek biti onaj trigger koji pokreće kupca, ali kvalitetan će brend uvijek naći svoj put do krajnjeg kupca", kazao je Miodrag Kostić, vlasnik srpske MK Grupe.
EBRD je vodeći ulagač u regiji sto je očito iz činjenice da je od 1991. godine investirao u 2900 projekata, a ukupna vrijednost investicija iznosi 53,9 milijardi eura. Iz EBRD-a ističu da je glavni trend konsolidacija maloprodaje, što znači ulazak stranih lanaca i širenje domaćih, uz zdravu konkurenciju. Naime, veća konkurencija u maloprodaji stvara veći izbor za dobavljače i potrošače. Drugi trend je regionalno širenje jer regija pruža veći potencijal rasta. Ključ zdravog agribusinessa su, smatra Vedrana Jelušić-Kašić, prerađivači. Četvrti trend je unaprjeđenje institucionalnog okvira vezano uz financiranje primarne poljoprivrede.
Na konferenciji se govorilo i o inovacijama u sektoru široke potrošnje. Tako je Dragan Marčinko, direktor PIK-a Vrbovec kazao da se u 2010. godini očekuje 1,512 milijardi kuna zarade od prodaje, uz tržišni udio od 35 posto te 1,03 milijuna kuna prihoda po zaposlenom u toj tvornici. Ove odlične brojke rezultat su puta inovacija koji je od 2005. do 2010. godine donio 75 milijuna eura. Ključne investicije su u tehnologiju i opremu, a inovativnost je uopće potrebna, kazao je Marčinko, jer su potrošači sve zahtjevniji i informiraniji, a kontrola hrane zahtijeva sljedivost proizvoda. Sljedivost znači uvođenje HACCP standarda, a inovacije obuhvaćaju i uvođenje novih proizvoda te novih kategorija proizvoda.
Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju u Agrokoru otvorio je panel o potrošačkih 360 i trendovima u maloprodaji. Makroekonomski faktori u regiji, kazao je Todorić, pokazuju da je projicirani pad BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku 1,6 posto, dok istodobno Srbija i BiH imaju rast od 1,7, odnosno 1 posto. "Najgore je prošlo, ali izlazak iz recesije potrajat će do 2011. godine", kazao je Todorić. Najjači oporavak očekuje Turska (5,6 posto rasta BDP-a u ovoj i 5,2 posto u sljedećoj godini), a oporavak očekuju Slovačka, Rusija i Ukrajina. Hrvatska sljedeće godine očekuje blagi rast, najslabiji u regiji - 1,6 posto, dok bi Srbija trebala bilježiti rast od 2,2 posto.
U osobnoj potrošnji građana Hrvatske hrana i piće sudjeluju s 32,10 posto. U susjednoj Srbiji ta je brojka još veća (46 posto), a u zapadnoeuropskim zemljama te su brojke mnogo manje. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini hrana i piće uzimaju tek 9,7 posto, a prosjek Europske unije iznosi 13,1 posto.
Loši se trendovi vide i u indeksu povjerenja potrošača – europski je prosjek 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice. Kupci su počeli štedjeti što je očito u porastu zanimanja za privatne robne marke koja je u vrijeme krize zabilježila najveći rast kod kupaca koji nisu cjenovno osjetljivi. „Kupci su također sve manje lojalni: mjesečno posjete 3,8 različitih trgovačkih lanaca“, kaže Todorić, što znači da je konkurencija sve jača. Hrvatskim je kupcima također važno da proizvod bude proizveden u Hrvatskoj - na predstavljenom je istraživanju kazao da čak 56 posto ispitanika tu karakteristiku najsnažnije vrednuje.
Tog zahtjevnog kupca u budućnosti se može vratiti nizom usluga u trgovačkim centrima. Primjerice, plaćanjem računa na blagajnama, mobilnim shoppingom i samostalnim skeniranjem, glasovnim odabirom i sličnim uslugama.
Generalni zaključak konferencije jest da potencijal za rast i razvoj prehrambene industrije i maloprodaje postoji te da će opstati samo oni koji će se moći prilagoditi zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima.
