Na prihvaćanje nepopularnih mjera koje bi doprinijele izlasku iz krize spremno je 5 posto građana više nego lani.
Nepopularne mjere za izlazak iz krize prihvatilo bi 57% od 1.442 sudionika ankete koju krajem studenog i početkom prosinca proveo portal MojPosao. Ti ispitanici spremni su podržati mjere koje bi bile dosljedne i sveobuhvatne, pod uvjetom da jamče opstojnost socijalnog sustava i da su prilagođene stvarnim mogućnostima države.
U istoj anketi provedenoj prošle godine, na nepopularne mjere tj. smanjenje zdravstvenih i mirovinskih beneficija, otpuštanje viškova u javnim službama, ograničavanje rasta i smanjivanje plaća, ukidanje besplatnih udžbenika i slično, bilo je spremno 5% ispitanika manje.
Ove su godine ispitanici pokazali i veću odlučnost no lani. Tako je 41% ispitanika spremno prihvatiti sve mjere (a prošle ih je godine bilo 35%). Ti ispitanici obrazlažu svoj stav željom da njihovoj djeci za 10 godina bude bolje i poručuju nadležnima: "Neka se već jednom počne!". Mišljenja su da javna potrošnja "ubija" razvoj zemlje, a njeno smanjenje dovelo bi do izlaska iz krize kroz preusmjeravanje sredstava u razvoj. Dodaju i da je teret zaposlenih u državnim službama prevelik, a privatni sektor koji jedini privređuje je na rubu kolapsa.
Ispitanici također naglašavaju da je potrebno hitno provesti reviziju povlaštenih mirovina i "izmišljenih" radnih mjesta u državnom i javnom sektoru, te krenuti oštro u suzbijanje korupcije i nepotizma. Odgađanje provođenja mjera, smatraju, samo produljuje agoniju.
Gotovo jednak broj ispitanika spreman je prihvatiti samo neke mjere (16% u ovoj u odnosu na 17% u prošloj godini). Među tim ispitanicima postoje različita mišljenja, no većina ističe kako je nužno smanjiti prekomjeran broj zaposlenih u državnim i javnim službama, te ograničiti rast ili čak smanjiti plaća do izlaska iz krize, dok mirovine i zdravstvo, smatraju, ne bi trebalo dirati.
Zalažu se i za ukidanje nepotrebnih agencija, povlaštenih mirovina i povlastica državnih dužnosnika. Neki pak predlažu uvođenje neovisnog i transparentnog nadzora nad radom ministarstava te državnih i javnih poduzeća kako bi se izbjeglo rasipanje sredstava na neprofitabilne projekte i dodjeljivanje poslova po ključu podobnosti, pa drastični rezovi prava građana ne bi bili potrebni u tolikoj mjeri.
Broj ispitanika koji još uvijek ne žele prihvatiti nepopularne mjere za izlazak iz krize je smanjen ove godine i iznosi 43% (2009. je bio 48%). Oni uglavnom tvrde da bi mjere najviše zahvatile socijalno najugroženije, koji su najmanje krivi za ovakvo stanje u državi. Ističu da cijeli radni vijek izdvajaju za navedene "povlastice", koje su ionako minimalne, te da su njihovo korištenje time "platili".
