60 posto ispitanika radi posao koji voli, a gospodarska kriza ne utječe na zadovoljstvo poslom. Prema mišljenju ispitanika najzadovoljniji su umjetnici, prirodnjaci i stručnjaci za oblikovanje.
U posljednje vrijeme prava je rijetkost čuti nekoga da ga na njegovom radnom mjestu nešto veseli. No, je li sve baš tako sivo? U istraživanju koje je portal MojPosao proveo tijekom prosinca 2010., više od 600 ispitanika otkrilo je koliko su (ne)zadovoljni poslom i prisjetilo se nekih čari svojeg, ali i drugih, zanimanja.
Gospodarska kriza ne utječe na zadovoljstvo poslom. Kada zamisle svoj tipični dan na poslu 43% ispitanika je sretno ili čak vrlo sretno. Za usporedbu, u istovjetnom istraživanju iz 2005. godine sretnih ili vrlo sretnih bilo je gotovo jednako (45%). 37% ispitanika nije niti sretno niti nesretno, dok ih je petina (20%) nesretno ili čak vrlo nesretno.
Najsretniji ispitanici su oni s najvišim primanjima. Čak 52% onih s mjesečnim neto primanjima iznad osam, odnosno deset tisuća kuna, su sretni ili vrlo sretni na svome radnom mjestu. S druge strane, samo trećina (31%) onih s najnižim primanjima (do 4.000 kuna) se na poslu osjeća isto tako. U sredini su oni s primanjima između šest i osam tisuća kuna – 41% ih se osjeća sretno ili vrlo sretno na svom radnom mjestu.
Nema većih razlika obzirom na spol i dob u tome koliko su ispitanici (ne)sretni na svom radnom mjestu. Iznimka su ispitanici od 46 ili više godina, kojih se više od polovice (52%) osjeća sretno ili vrlo sretno na poslu. Kod ostalih dobnih skupina taj postotak je prosječno 42%. Stručna sprema ne utječe na osjećaj sreće na poslu.
Gledano po regijama, sretno ili vrlo sretno se na svome radnom mjestu u najvećoj mjeri osjećaju ispitanici iz Dalmacije (47%). Iza njih slijede oni iz Zagreba i okolice (45%) te Istre i Kvarnera (42%). Najnesretniji na radnom mjestu su ispitanici iz središnje Hrvatske- svega 28% ih se na radnom mjestu osjeća sretno ili vrlo sretno.
Najviše ispitanika (27%) smatra da zadovoljni ljudi obavljaju umjetnička zanimanja. Tako su na prvom mjestu najsretnijih zanimanja izdvojili glazbene umjetnike te plesače i likovne umjetnike. Iza njih su prirodoznanstveni stručnjaci (14%), od kojih najsretnijima ispitanici smatraju fizičare i istraživače. Na trećem mjestu su stručnjaci za oblikovanje (10%), od kojih su najsretniji dizajneri i arhitekti, smatraju ispitanici.
Za sreću na radnom mjestu važno je ili vrlo važno da 'radiš posao koji voliš', smatra 95% ispitanika, zatim da 'imaš kolege koje cijeniš i koji cijene tebe' (što vjeruje 91% ispitanika) te da 'te nadređeni cijeni' (kao što ističe 91% ispitanika). Četvrta po redu važnosti su pravedna primanja, za koja 89% ispitanika smatra da su bitna za sreću na radnom mjestu. Uočljiva je razlika između 'pravednih' i 'visokih' primanja koja važnima za sreću na poslu drži 66% posto ispitanika, a nalaze se tek na devetom mjestu. Za sreću je najmanje bitna visoka razina odgovornosti (43%) i niska količina stresa (62%).
Čak 60% ispitanika izjavilo je da rade posao koji vole. S kolegama je zadovoljno 57% ispitanika, dok je s nadređenima zadovoljno ili u potpunosti zadovoljno 40% ispitanika. Najmanje je ispitanika zadovoljno s primanjima (37%) i količinom stresa na radnom mjestu (38%).
