Zadovoljstvo poslom

Portal MojPosao (www.MojPosao.net) proveo je tijekom svibnja istraživanje kojim se nastojalo saznati koliko su ljudi trenutno zadovoljni poslom. Istraživanje je provedeno na petstotinjak ispitanika koji su podijeljeni u dvije skupine, ovisno o tome imaju li trenutno posao ili ne. U nastavku se nalaze odgovori ispitanika koji su trenutno zaposleni – jesu li zadovoljni svojim poslom te na koji način se odražava njihovo nezadovoljstvo, a rezultati su uspoređeni s rezultatima istog istraživanja koje je prevedeno 2005. godine.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je najviše ispitanika zadovoljno svojim trenutnim poslom (njih 45%), dok je s druge strane 29% ispitanika nezadovoljno svojim poslom. Ostali ispitanici (njih 27%) trenutnim poslom nisu niti zadovoljni niti nezadovoljni. Zanimljivo je kako su ispitanici, unatoč gospodarskoj situaciji, svojim poslom zadovoljniji nego prije pet godina kada je samo 36% ispitanika bilo zadovoljno svojim poslom, dok je čak 37% ispitanika bilo nezadovoljno. Svojim su poslom najzadovoljniji ispitanici koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu – njih je 52% zadovoljno svojim poslom, dok za razliku od njih, najmanje zadovoljnih zaposlenika ima među ispitanicima koji rade u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje je samo 40% ispitanika zadovoljno. Najviše nezadovoljnih zaposlenika ima među ispitanicima koji rade u državnim tvrtkama (njih 35% je nezadovoljno), a najmanje nezadovoljnih ima među ispitanicima koji rade za strane tvrtke u privatnom vlasništvu(21%) ili za strane institucije (22%).

Nadalje, najzadovoljniji su ispitanici u malim tvrtkama i institucijama (46% zadovoljnih) u odnosu na srednje velike i velike tvrtke u kojima je zadovoljno 43% ispitanika, te ispitanici sa srednjom stručnom spremom (46% zadovoljnih) u odnosu na ispitanike s višom i visokom stručnom spremom (43% zadovoljnih). Kao što se može i očekivati, s visinom mjesečnih neto primanja raste i broj zadovoljnih ispitanika. Tako je među ispitanicima čija su primanja veća od 8.000 kuna 57% zadovoljno svojim trenutnim poslom, dok je kod ispitanika s mjesečnim primanjima manjim od 4.000 kn samo 34% zadovoljnih svojim poslom. S druge strane, zadovoljstvo poslom se smanjuje ovisno o radnom iskustvu, pa su tako svojim poslom najzadovoljniji ispitanici koji imaju između 4 i 6 godina radnog iskustva (48% zadovoljnih), dok je najviše nezadovoljnih ispitanika među onima s više od 10 godina iskustva (36% nezadovoljnih).

Što se tiče percepcije radnog mjesta, velika većina ispitanika (njih gotovo 90%) osjeća se dorasla radnim zadacima. Ispitanici nadalje poštuju profesionalnost i znanje svojih nadređenih, uspješno se nose s razinom stresa na poslu, osjećaju da koriste svoja znanja i sposobnosti te uglavnom smatraju svoj posao zanimljivim. S druge strane, ispitanici se najmanje slažu s tvrdnjom da su adekvatno plaćeni za svoj posao (manje od trećine ih smatra da su adekvatno plaćeni), a manje od polovice ispitanika smatra kako na trenutnom poslu ostvaruje svoje potencijale te da njihova trenutna pozicija odgovara njihovim sposobnostima.

Kao najvažniji uvjet za rad i muškarci i žene navode odnose s kolegama. Muškarcima je na drugom mjestu po važnosti razina odgovornosti (ženama je taj uvjet na četvrtom mjestu), a ženama samostalnost u radu. U ovo krizno vrijeme zanimljivo je kako je plaća ispitanicima tek na 12. mjestu po važnosti, dok je recimo sigurnost radnog mjesta ženama na petom mjestu po važnosti, a muškarcima na sedmom. Kao najmanje važne uvjete za posao ispitanici navode mogućnost hijerarhijskog napredovanja, bonuse i ostale beneficije te 'politiku tvrtke'.

Iako je muškarcima mogućnost ostvarivanja svojih potencijala tek na desetom mjestu po važnosti, a visina primanja na dvanaestom mjestu, to su područja u kojima su najmanje zadovoljni do sada postignutim. Nasuprot tome, muškarci osjećaju kako su najviše postignuli u područjima ostvarene razine samostalnosti u poslu, odnosa s kolegama te odnosa s nadređenima.

S druge strane, iako je ženama hijerarhijsko napredovanje među manje važnim uvjetima posla, to je istovremeno dio posla kojim su one najmanje zadovoljne – samo 18% žena izjavilo je kako je zadovoljno mogućnošću hijerarhijskog napredovanja na trenutnom poslu. Žene također smatraju kako ne dobivaju zasluženo priznanje za postignute rezultate te je svega 23% žena zadovoljno priznanjem koje dobivaju na trenutnom poslu. Slično kao i kod muškaraca, žene su najzadovoljnije postignutim u području odnosa s kolegama te razini samostalnosti u obavljanju posla.

Ako su nezadovoljni trenutnim poslom 66% ispitanika intenzivno razmišlja o promjeni posla, a 44% ispitanika ulaže manje truda u obavljanje radnih zadataka. Četvrtina ispitanika koji su nezadovoljni poslom ne mari za poslovne rezultate tvrtke, a 16% ispitanika si 'skraćuje' radno vrijeme zabušavanjem. Najmanje ispitanika svoje nezadovoljstvo iskazuje lošim odnosom s kolegama i nadređenima (7%). Potaknuti nezadovoljstvom, o promjeni radnog mjesta u najvećoj mjeri razmišljaju ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (njih 71%), dok je takvih u državnim institucijama 59%. Metodi ulaganja manje truda u obavljanje posla kao izraza nezadovoljstva pak najčešće pribjegavaju zaposleni u državnim tvrtkama (50%).

Najviše ispitanika, njih gotovo trećina (29%), u daljnjem razvoju karijere očekuje promjenu tvrtke zbog prilike za vlastito napredovanje. Petina ispitanika (19%) očekuje napredak poslovanja cijele tvrtke te samim time i vlastito napredovanje,a petina (19%) očekuje usvajanje novih znanja i vještina u svojoj struci. U daljnjoj karijeri najmanje ispitanika očekuje promjenu nadređenog, održavanje postojećeg statusa ili pokretanje vlastitog poslovanja.

Istraživanje je pokazalo kako najveći broj ispitanika 'pristojnom' plaćom smatra onu između 8.000 i 10.000 kuna pa bi tako petina ispitanika (prosječno 21%) pristala na ulaganje dodatnog truda i vremena u posao (prekovremeni rad, manje dana godišnjeg odmora, rad i neradnim danima) ako bi time dostigli ta primanja, a isto toliko ispitanika (21%) bilo bi spremno na dodatne napore za primanja od 10.000 do 15.000 kuna. Žene nešto manje vrednuju svoj rad pa je tako njih 26% dodatni trud i vrijeme spremno uložiti za primanja od 8.000 do 10.000 kuna, dok je za isti iznos spremno ulagati samo 17% muškaraca. S druge strane, veći broj muškaraca (njih 19% u odnosu na 13% žena) uopće nije spremno na dodatna ulaganja za veću plaću te su izjavili kako se njihovo slobodno vrijeme ne može platiti.

No, percepcija 'idealne plaće' znatno se mijenja ovisno o trenutnim primanjima pa tako za potpunu predanost poslu te ulaganje dodatnog truda i vremena, ispitanici uglavnom očekuju gotovo duplo veća primanja u odnosu na trenutna. Tako bi ispitanici kojima su trenutna mjesečna primanja do 4.000 kuna pristali na ulaganje dodatnog truda i vremena za plaću od 8.000 do 10.000 kuna (32%) te za plaću od 6.000 do 8.000 kuna (29%). Ispitanici s plaćom od 4.000 do 6.000 kuna dodatno vrijeme i trud uložili bi za plaću od 8.000 do 10.000 kuna (29%) te za plaću od 10.000 do 15.000 kuna, a ispitanici s primanjima između 6.000 i 8.000 kuna poslu bi se potpuno posvetili za mjesečnu plaću od 10.000 do 15.000 kuna (42%). Ispitanici koji su pak već dostigli višu razinu primanja (iznad 8.000 kuna) potpuno bi se posvetili poslu tek za znatno veća primanja i to više od 20.000 kuna (njih 32%) te od 15.000 do 20.000 kuna (njih 29%).

Ispitanici s većim primanjima također su u manjoj mjeri spremni na dodatna ulaganja u posao, pa tako 27% ispitanika s plaćom većom od 8.000 kuna smatra kako se njihovo slobodno vrijeme ne može platiti, a isto smatra 18% ispitanika s plaćom između šest i osam tisuća kuna, 13% s plaćom od četiri do šest tisuća kuna te svega 10% onih s plaćama ispod 4.000 kuna.

Kako bi povećali svoje zadovoljstvo poslom i primanjima, ispitanici su prvenstveno spremni ulagati svoje slobodno vrijeme za pohađanje edukacija (njih 73%). Slobodno vrijeme vikendima za odrađivanje radnih zadataka spremno je uložiti 46% ispitanika, a 43% ispitanika uložilo bi dostupnost tijekom godišnjeg odmora za rješavanje hitnih zadataka. Najmanje ispitanika je za zadovoljstvo poslom i veća primanja spremno žrtvovati dane godišnjeg odmora.