Istraživanje je proveo MojPosao tijekom svibnja 2007. na uzorku od preko 900 ispitanika.
Cilj istraživanja je ispitati zadovoljstvo dužinom godišnjeg odmora, navike odlaska na godišnji odmor te razloge zbog kojih se ne iskorištava cijeli godišnji odmor.
Broj dana godišnjeg odmora
Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 22,7 dana godišnjeg odmora.Broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 0,6 dana (muškarci 23, žene 22,4). U Zagrebu i okolici prosjek je 22,8 dana, u Istri i Kvarneru 22,9 dana, u Dalmaciji 21,6, u Istočnoj Hrvatskoj 23,1, u Sjevernoj Hrvatskoj 23, a broj dana godišnjeg odmora u Središnjoj Hrvatskoj iznosi prosječno 22,8 dana.
Godišnji odmor prema radnom iskustvu
Dani godišnjeg odmora se, naravno, povećavaju s godinama radnog iskustva. Ispitanici koji imaju pet ili manje godina radnog iskustva imaju prosječno 20,4 dana godišnjeg odmora, osobe sa šest do deset godina radnog iskustva imaju 22,9 dana, osobe s 11 do 20 godina radnog iskustva imaju 25,1 dana, a osobe s više od 20 godina radnog iskustva imaju prosječno 27,6 dana godišnjeg odmora.U prosjeku, tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više.
Godišnji odmor prema obrazovanju
Visokoobrazovani ispitanici imaju prosječno 0,5 dana više godišnjeg odmora od ispitanika sa završenom srednjom školom (22,9 dana u odnosu na 22,4 dana) čime su srednjoškolski obrazovani ispitanici neznatno nezadovoljniji.Godišnji odmor prema veličini tvrtke
Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju manje dana godišnjeg odmora (prosječno 20,6 dana) od onih u srednje velikim tvrtkama (22,6) i velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji imaju prosječno 24,1 dana. Čak 62% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama ili institucijama nije zadovoljno brojem dana svog godišnjeg odmora za razliku od ispitanika koji su zaposleni u velikim tvrtkama (njih 45% nije zadovoljno, odnosno htjeli bi više dana godišnjeg odmora).Godišnji odmor prema veličini primanja
Osobe s manjom plaćom imaju manje dana godišnjeg odmora:- ispitanici s plaćom manjom od 2.000 kuna imaju prosječno 19,4 dana
- osobe s plaćom od 2.001 do 3.000 kuna imaju prosječno 20,6 dana
- osobe s plaćom od 3.001 kuna do 4.000 kuna imaju prosječno 21 dan
- osobe s plaćom od 4.001 kuna do 6.000 kuna imaju prosječno 23 dana
- osobe s plaćom od 6.001 kuna do 8.000 kuna imaju prosječno 23,8 dana
- osobe s plaćom većom od 8.000 kuna imaju prosječno 24,1 dana
Zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora
Svaki drugi ispitanik (50%) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 1% misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 48% smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.Povišica ili slobodni dani
Da je zaposlenicima potreban odmor, govori i podatak o 20% ispitanika koji bi, da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje povišice, izabrali slobodne dane. Ipak, većina ispitanika, njih 80%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane bi izabralo podjednako muškaraca i žena.Odlazak na godišnji odmor
Većina sudionika istraživanja, njih 90%, planira ove godine ići na godišnji odmor.Čak 84% ispitanika na godišnji odmor će ići dva ili više puta. 13% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da će iskoristiti sve dane), a 3% ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na godišnji odmor.
Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg odmora u više dijelova. Samo 4% ispitanika izjavilo je da godišnji odmor mora iskoristiti jednokratno u cjelini dok 78% ispitanika godišnji odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem. 17% ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem.
Neiskorišteni godišnji odmor
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, 30% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti prošlogodišnji godišnji odmor. U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (9 dana muškarcima, 8 dana ženama) što je 37% dana cijelog godišnjeg odmora.Više ispitanika u manjim tvrtkama, njih 36%, u odnosu na 26% u velikim tvrtkama neće u potpunosti iskoristiti godišnji odmor. Gotovo svi ispitanici, njih 98%, izjavili su da od poslodavca ne dobivaju naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora.
Razlozi neiskorištavanja godišnjeg odmora
Godišnji odmor se ne iskorištava prvenstveno zbog previše posla (37%) i pritiska nadređenih (34%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena (8%), straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.Prema poziciji unutar tvrtke, ispitanici na managerskim pozicijama ne uspijevaju iskoristiti cijeli godišnji odmor prvenstveno zbog previše posla (44%), prodavači i prodajni predstavnici najviše zbog pritiska nadređenih (42%), a specijalisti podjednako zbog previše posla (40%) i pritiska nadređenih (38%).
Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 44% ispitanika odlazak na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem, a za 17% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju odobrenje za odlazak na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 39% nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara.
Posao i odmor
Samo 20% ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao. 27% ispitanika često, a 54% ponekad razmišlja o poslu dok su na odmoru.Za vrijeme godišnjeg odmora 11% ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail (više muškaraca, 13%, nego žena, 9%), povremeno 37%, a nikad, njih 52%.
Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (33%), potrebno je prosječno 2-3 dana za uhodavanje u posao dok se preostalih 67% uhoda u posao odmah ili najviše za jedan dan.
Regres za godišnji odmor
Za 49% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je 1.665 kuna. Muškarci u prosjeku dobiju 20% veći regres nego žene.Regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama ili institucijama – 68% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama dobiva regres za razliku od samo 24% ispitanika zaposlenih u manjim tvrtkama.
Regres češće dobivaju visokoobrazovane osobe u odnosu na srednjoškolski obrazovane (54% u odnosu na 42%).
Download cijelog teksta (pdf)
