U kolektivnom ugovoru nema odredbe o trajanju godišnjeg odmora za rad na radnim mjestima na kojima nije moguće osigurati radnika od štetnih utjecaja (nema ni odredbe koja bi ograničavala dužinu trajanja godišnjeg odmora). ZOR za ta radna mjesta predviđa najmanje 30 dana. Može li se to tumačiti da je 30 dana osnovica na koju se dodaju ostali propadajući dani?
Stoga ne treba zabrinjavati činjenica da u vašem kolektivnom ugovoru nema odredbi o trajanju godišnjeg odmora za rad na radnim mjestima na kojima postoje štetni utjecaji kao ni odredbe o maksimalnom trajanju godišnjeg odmora.U Vašem slučaju može biti upitno da li je Vaše radno mjesto podvedeno pod radna mjesta na kojima nema mogućnosti zaštite od štetnih utjecaja.
Ako pođemo od pretpostavke da ta činjenica nije upitna, mišljenja sam da se 30 dana godišnjeg odmora ne može smatati "osnovicom" za izračun trajanja godišnjeg odmora već na način da se u slučaju ako bi ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđeno prema odredbama kolektivnog ugovora bilo manje od 30 radnih dana, tada bi primjenom ove zakonske odredbe godišnji odmor bio utvrđen u trajanju od 30 dana.
S obzirom da u većini slučajeva trajanje godišnjeg odmora ovisi o dužini trajanja radnog staža, stručnoj spremi i socijalnim uvjetima, ovakvo određenje Zakona o radu pogoduje radnicima s manje staža, nižom stručnom spremom i bez prava na dodatne dane godišnjeg odmora s osnova socijalnih uvjeta (kao npr. invalidnost, malodobna djeca i sl.) dok ne bi pogodovala radnicima s dužim stažem.
Držim da bi u tom slučaju bilo pravično kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu detaljno razraditi broj dana godišnjeg odmora s obzirom na intezitet štetnosti poslova i njegovog utjecaja na zdravlje radnika te za radnike koji rade na tim radnim mjestima isključiti ograničenje u broju dana godišnjeg odmora tamo gdje je trajanje godišnjeg odmora utvrđeno u maksimalnom trajanu od 30 radnih dana.
