Istraživanje o ravnoteži poslovnog i privatnog života koje je MojPosao proveo tijekom listopada 2011. pokazalo je da posao jako utječe na dvije trećine ispitanika. Kod njih 60%, poslodavac ima razumijevanja u hitnom slučaju i omogućuje izlazak s posla.
Kako uravnotežiti posao i privatni život pitanje je koje muči mnoge, pogotovo zaposlene roditelje. Današnji tempo rada i stalna dostupnost vrlo često ne ostavljaju dovoljno vremena ili energije za privatne obaveze.
U kojoj mjeri na privatni život utječe karijera istražio je portal MojPosao (www.MojPosao.net) na preko 500 ispitanika tijekom listopada 2011. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Udruge roditelja Korak po korak: 'Vuk sit, koza cijela – Zadovoljan poslodavac, zadovoljan roditelj, zadovoljno dijete'.
Na dvije trećine (70%) zaposlenih poslovne obaveze jako utječu na privatni život. Samo 4% ispitanika ne pati zbog posla u privatno vrijeme. Među onima koji zbog posvećenosti poslu, potiskuju u drugi plan vlastite i potrebe svoje obitelji, više je muškaraca (74%) nego žena (67%).
Duže iskustvo, pozicija i veća odgovornost vjerojatno su razlog zbog kojeg poslovne obaveze više utječu na privatni život ispitanike zrelije dobi. Dok je 62% ispitanika mlađih od 30 godina izjavilo da im poslovne obveze jako utječu na privatno vrijeme, među ispitanicima starijim od 41 godine takvih je 84%.
Ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama (s više od 200 zaposlenika) teže se uspijevaju othrvati poslovnim obavezama. U velikim je sustavima čak 76% onih čiji privatni život jako 'pati' zbog posla. U tvrtkama s dvadeset i manje zaposlenika, njih 68% poslovne obveze opterećuju više no što bi trebale.
Rezultati su također pokazali da je privatni život zaposlenika u tvrtkama u stranom vlasništvu, kao i onih koji rade u privatnim tvrtkama, pod većim pritiskom nego život zaposlenika u državnim tvrtkama.
Privatni život također više 'pati' kod ispitanika s višim mjesečnim neto primanjima. Ispitanici s mjesečnim neto primanjima nižima od 4.000 kuna u manjoj mjeri izjavljuju kako su i u privatnom životu pod utjecajem poslovnih obaveza (takvih je 61%), čak je 80% ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna izjavilo da poslovne obaveze utječu na njihov privatni život.
Iako bi se, zbog stereotipa koji postoje, za stanovnike Dalmacije moglo pretpostaviti da su manje podložni pritiscima na poslu, njihov privatni život ipak najviše trpi. Dvije trećine ispitanika iz Dalmacije (75%) izjavilo je kako im poslovne obaveze utječu na privatni život. Najmanje utjecaja na privatni život posao ima na ispitanike iz središnje (56%) i sjeverne (59%) Hrvatske.
Najčešće posljedice koje poslovne obaveze ostavljaju na privatan život ispitanika su nedostatak vremena za sebe (69%), nedostatak energije (67%) i rjeđi susreti s prijateljima (59%).
Kada su u pitanju razlozi zbog kojih je narušena ravnoteža privatnog i poslovnog života, to su, prvenstveno, sati provedeni na poslu (59%), opterećenost poslom (59%) te stres (59%).
Kako bi ipak ispunili sve svoje obaveze, ispitanici najčešće poduzimaju dodatne 'mjere': angažiranje obitelji (roditelja, djedova i baka) da pomažu u kućanstvu (35%), dogovor s poslodavcem da im povremeno izađe u susret (20%) te dogovor s kolegama da im pomognu (19%). Unatoč tome s partnerom uspijevaju provesti tek 5,5 sati tijekom radnog tjedna, s djecom 4,7 sata i s obitelji 3,7 sata. Najmanje vremena imaju za sebe i hobije koji ih vesele (svega 2,6 sata) te prijatelje s kojima provode tek 1,9 sati od ponedjeljka do petka.
Neki su poslodavci prepoznali problem, te zaposlenicima nastoje olakšati obavljanje privatnih obaveza. Tako je 60% ispitanika izjavilo kako im poslodavac omogućuje da izađu s posla u hitnom slučaju, 38% ispitanika može birati kada će koristiti pauzu, a 24% kada će koristiti godišnji odmor. Ipak, tu je i 29% onih koji su rekli da im tvrtka ni na koji način ne olakšava usklađenje privatnog i poslovnog života.
Najbolji načini na koje poslodavci mogli olakšati usklađenje privatnog i poslovnog života svojim zaposlenicima, po mišljenju ispitanika su: korištenje godišnjeg odmora u terminu po vlastitom izboru, slobodni dani i fleksibilno radno vrijeme.
Iako nadređeni uglavnom imaju razumijevanja za privatne potrebe zaposlenika, trećini ispitanika (37%) neugodno je s nadređenim razgovarati o problemima vezanim za usklađivanje poslovnog i privatnog života. Svaki drugi ispitanik povremeno osjeća nelagodu u istoj situaciji. Nakon razgovora, 28% ispitanika potvrdilo je kako im je poslodavac u potpunosti izašao u susret vezano za obavljanje privatnih obaveza, a još polovici ovisno o tome što su pitali.
Cjelokupne rezultate istraživanja možete pogledati ovdje