Polovica radnika koji su u ožujku prošle godine dobili plaću zaradila je manje od 4.500 kuna , a svaki peti radio je za manje od 3.100 kuna.
Tek je svaki deseti radnik imao plaću veću od 8.000 kuna. Oko 90.000 radnika tog mjeseca nije primilo plaću za odrađeni posao.
Podaci su to Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini plaće te broju zaposlenih u ožujku 2012. godine.
Opet nelikvidnost
Analiza strukture plaća odnosila se na 955.933 zaposlenika, koji su u ožujku 2012. odradili puno radno vrijeme (od 160 do 200 radnih sati) i za to primili plaću.
Ukupno je plaću tog mjeseca primilo 1,039.596 radnika (pribrojeni su i oni koji su zaposleni na kraće radno vrijeme ili su prebacili maksimum od 200 radnih sati taj mjesec). Prema priopćenju DZS-a o zaposlenima po djelatnostima u ožujku prošle godine, tog je mjeseca u pravnim osobama radilo ukupno 1,128.769 ljudi. Drugim riječima, oko 90.000 radnika nije primilo plaću, piše Jutarnji list.
Broj zaposlenih u pravnim osobama do siječnja ove godine smanjio se za oko 30.000, a analitičari predviđaju da je broj onih koji rade, a ne primaju plaću rastao. Glavni je razlog, očekivano, kriza.
"Neisplata plaće usko je vezana uz nelikvidnost, koja je rasla sve do početka ove godine. Jesu li nova zakonska rješenja utjecala na broj onih koji rade, a ne primaju plaću, za sada je teško reći", kaže prof. Josip Tica s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Drastičan pad standarda
Standard građana pada iz dana u dan. Posljedni objavljeni podaci o standardu odnose se na 2010. godinu. U odnosu na 2009., pad životnog standarda, prema podacima Eurostata, pretrpjeli su građani čak 15 država članica EU. Hrvatska je na toj ljestvici zauzela porazno šesto mjesto: standard građana pao je za gotovo 5%, a za očekivati je da se standard do danas srozao još više.
Nejednak teret krize
Standard je, prema podacima, najviše pao samozaposlenima, većinom obrtnicima, i to za čak 16%, po čemu je Hrvatska apsolutni rekorder. Hrvatska je pri vrhu, točnije na trećem mjestu, i po padu standarda zaposlenih građana. Umirovljenici i nezaposleni doživjeli su udar manji od prosjeka.
"To pokazuje kako je raspoređen teret krize. Nije se štedjelo na socijalnim programima, mirovinama i naknadama, nego se teret prebacio na tržište rada. Tada je bio aktualan harač na plaće, što je utjecalo na standard zaposlenih. Samozaposleni, odnosno obrtnici i mali poduzetnici, još su životarili 2009. godine, a baš te 2010. počelo je masovnije gašenje obrta i firmi", objašnjava prof. Tica.
Najgore je u tekstilnoj industriji
Prema podacima o plaćama, najteže žive zaposlenici posrnulih industrija. Proizvodnja tekstila, odjeće i kože te prerada drva djelatnosti su u kojima radnici imaju najmanje plaće - njih više od polovice primilo je prošlog ožujka manje od 2.800 kuna. Najviše su plaće, pak, isplaćene u farmaceutskoj industriji, gdje je 58% zaposlenika primilo više od 8.000 kuna plaće, a još 29% ih je imalo plaću između pet i osam tisuća kuna. Više od 80% zaposlenika imalo je plaće veće od 5.000 i u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u opskrbi električnom energijom, zračnom prijevozu, financijskim i uslužnim djelatnostima te znanstvenom istraživanju i razvoju.
Izvor: Jutarnji list
