Dok se Zapad boji istočnih 'pridošlica' iz Rumunjske i Bugarske na europskom tržištu rada 2014., Poljska primjećuje suprotan trend: 'trbuhom za kruhom' dolaze im Španjolci, Portugalci i Talijani. Kriza u eurozoni mijenja i migracijske tokove.
Migracije su smjesa ekonomskih, političkih i društvenih faktora države iz koje migrant dolazi i koji ga prisiljavaju na odlazak. Povijesno je Europa radi gospodarskog blagostanja i političke stabilnosti uvijek mamila doseljenike, a radnu snagu trebala je i radi starijeg stanovništva.
Recesija je pak potaknula preseljenje među samim europskim državama, gdje je od 2011. iz pojedinih država članica u druge migriralo već 1,3 milijuna ljudi. Najveći priljev bilježe Velika Britanija i Njemačka, a sve veće gospodarske razlike povećavaju migracijske tokove s juga, gdje vlada rekordna nezaposlenost, prema sjeveru.
Primjer Poljske
U tom kontekstu zanimljiv je primjer Poljske, budući da je kriza eurozone preokrenula tradicionalne trendove.
Poljska je bila poznata po velikom odljevu radne snage u Britaniju, Irsku i Njemačku te je iseljavanje za nju predstavljalo ozbiljan problem. Sada, kao jedna od rijetkih članica koju kriza skoro da i nije dotaknula, privlači tražitelje posla iz južnoeuropskih država.
Poljska je brzorastuća država, Varšava jedna od najdinamičnijih europskih prijestolnica. U 2009. Bila je jedina među 27 članica koja nije 'zaglavila' u recesiji. Iako se njen rast prošle godine smanjio, još je uvijek ostao dovoljno visok. Iz tog razloga, u Poljsku sada dolaze Španjolci, Portugalci i Talijani, građani članica u kojima je gospodarska kriza duboka i gdje vlada posebno visoka nezaposlenost.
Statistike o tome koliko je doseljenika iz drugih EU članica trenutno u Poljskoj su nepouzdane, između ostalog i zato jer tamošnje vlasti od migranata ne zahtijevaju registraciju. Ipak, demografi primjećuju da trend useljavanja raste. Poljska je jedna od onih država koja je naglašeno ovisna o uvoznoj radnoj snazi. Prošle godine u državu je legalno ušlo rekordnih 244.000 Ukrajinaca.
'Žrtveni jarci'
S druge strane, Njemačka, Britanija, Francuska i Nizozemska žive u strahu pred jedinstvenim schengenskim prostorom i čistim protokom radne snage iz Rumunjske i Bugarske sljedeće godine. Anti-useljeničko raspoloženje najizrazitije je ove godine u Njemačkoj: do javnosti dolaze priče o povećanju broja ekonomskim imigranata iz obje te članice, jača populistička retorika o novim useljenicima koji će osiromašiti njemački socijalni sustav. Njemačka vlada zauzela je ulogu braniteljice njemačkih radnih mjesta, useljenici su opet postali zahvalna tema u izbornoj kampanji.
Rasprava protiv useljenika zaoštrila se i u Velikoj Britaniji, gdje navodno dolazi najviše migranata. Iako studija, koju je za vladu napravio Nacionalni institut za ekonomska i društvena istraživanja, pokazuje da Otok nije najpoželjnija destinacija Rumunja i Bugara, a druge institucije govore o manjem priljevu stanovnika tih zemalja, to nije spriječilo neprijateljski nastrojene javne debate.
Aktivist za ljudska prava Nils Muižnieks nedavno je izjavio da je britanska anti-useljenička retorika sramotna te da je stigmatiziranje rumunjskih i bugarskih državljana radi njihove nacionalnosti nedopustivo. Dodao je kao je nesumnjivo da se te ljude tretira drugačije od ostalih europskih državljana, a kritike su uslijedile nakon govora premijera Davida Camerona o useljavanju, kojom prilikom je isticao razne stereotipe o useljenicima.
Sličan trend može se primijetiti i u Švicarskoj, koja se odlučila privremeno uvesti useljeničke kvote. Ova nečlanica Europske unije ima s Bruxellesom potpisan sporazum koji joj dozvoljava ograničavanje useljavanja iz EU, ako priljev ljudi premašuje dogovorenu brojku. Službeni Bern već je upozorio na desetpostotno povećanje useljenika prošle godine, kada je ograničeno i useljavanje iz država koje su Uniji pristupile 2004.
Pa ipak, treba imati na umu da ljudi odlaze 'trbuhom za kruhom' neovisno o tome koliko se useljenička politika preispituje. Kao i to da bi bez useljeničke radne snage razvoj pojedinih zemalja doslovno stao.
Izvor: Delo
