Dok ministarstvo pravosuđa tvrdi kako u Hrvatskoj javni bilježnici izvršavaju javne ovlasti, pa se domaći zakon koji strancima brani rad u toj branši ne mora mijenjati, u javnobilježničkoj komori su uvjereni da će se zakon morati promijeniti.
Prije desetak dana Europska komisija objavila je da namjerava prijaviti Latviju Sudu Europske unije jer dozvoljava samo latvijskim državljanima da budu javni bilježnici. Latviju je Komisija upozorila na neusklađenost s europskim propisima još prije sedam godina, ali su u međuvremenu čekali da Sud EU-a donese presudu u slučaju još nekolicine zemalja, poput Njemačke, Belgije i Austrije, u kojima je državljanstvo također bilo uvjet za javnobilježničku dužnost.
Europski sud presudio je protiv tih zemalja, a u korist Komisije koja je tvrdila da se radi o diskriminaciji utemeljenoj na nacionalnosti što je europskim ugovorima zabranjeno.
Javne ovlasti
Doduše, i ugovorima su dozvoljene iznimke na koje su se spomenute zemlje pozivale.
Prije svega, radi se o odredbi koja omogućava da se pojedine profesije "rezerviraju" za vlastite državljane pod uvjetom da se radi o djelatnosti koja je povezana s izvršavanjem javnih ovlasti. Sud je, međutim, analizirao stanje u svakoj državi zasebno i utvrdio da tamošnji bilježnici ipak ne izvršavaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud.
I Hrvatska je jedna od članica Unije u kojoj je zakonom trenutno propisano da je hrvatsko državljanstvo jedan od uvjeta za imenovanje javnih bilježnika. To znaju i u Ministarstvu pravosuđa, koje je nadležno za spomenuti zakon, no tvrde da latvijski slučaj, kao niti presude protiv drugih zemalja članica, nisu izravno primjenjivi u Hrvatskoj.
"Presude i pravna shvaćanja Suda Europske unije u spomenutim predmetima, odnosno prijava Republike Latvije Sudu od strane Europske komisije ne mogu se izravno primijeniti na položaj javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj, a budući da su u konkretnim slučajevima rezultat detaljne analize položaja i ovlasti javnih bilježnika u tim državama", ističu u Ministarstvu. Pritom napominju da, prema njihovom tumačenju, javni bilježnici u Hrvatskoj obavljaju javne ovlasti na način na koji to tumači Sud EU-a.
Presude EU suda
U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) uvjereni su da će, u skladu s presudama Suda EU, i Hrvatska morati izmijeniti zakon i ukinuti hrvatsko državljanstvo kao uvjet za imenovanje javnih bilježnika.
Podsjećaju pritom da je to već učinjeno u velikom broju zemalja članica EU-a koje su svoje zakone uskladile s odlukama Europskog suda.
Kada bi se zakon promijenilo, državljani drugih članica EU-a mogli bi ravnopravno sudjelovati na natječaju za imenovanje javnih bilježnika u Hrvatskoj. No, napominju u HJK, morali bi ispunjavati i druge uvjete propisane zakonom, a to je završen pravni fakultet, položen pravosudni i javnobilježnički ispit, pet godina staža na pravnim poslovima te aktivno vladanje hrvatskim jezikom.
Izvor: Novi list
