Otkako je u listopadu 2011. zaživjela mjera poticanja zapošljavanja mladih za 1600 kuna, mnogi su podigli glas protiv ovakvog načina stjecanja iskustva za novake na tržištu rada.
Negativne su se konotacije javnošću pronosile u svim smjerovima. Od toga kako je degradirajuće da osobe sa završenim fakultetima rade za 1600 kuna, do prozivki za nepotizam kada je riječ o izboru osoba za stručno osposobljavanje u državnim institucijama. No postoji još jedna strana priče o kojoj se govori - blokada tržišta rada za osobe u radnom odnosu koje što zbog obiteljskih prilika, što želje za napretkom u karijeri ili čak mobinga žele promijeniti radno mjesto, piše Glas Slavonije.
Upravo na taj problem upozorava Osječanka (37) koja iza sebe im 14 godina radna staža u istoj tvrtki gdje, kako kaže, svakodnevno radi isti, zatupljujući posao od kojega ne može pobjeći.
"Želim promijeniti posao, ali iako posljednje dvije godine aktivno tražim novo radno mjesto, to se pokazuje nemogućim. Sva radna mjesta za koja sam kvalificirana i koja bih sa svojim iskustvom mogla raditi oglašavaju se uz oznaku 'stručno osposobljavanje'. Tu i tamo se i nađe neka privatna tvrtka koja zapošljava 'za pravo', pa pokušam, ali kada su u pitanju državne tvrtke, lokalna samouprava i njena pripadajuća poduzeća, stručno osposobljavanje je pravilo - priča razočarana Osječanka. Dodaje, raditi za 1600 kuna ne može si priuštiti jer bi to značilo smanjenje kućnog budžeta za gotovo 2000 kuna.
"Možda bih to čak i učinila kada bi iole vjerovala da takav način rada može voditi k stalnom zaposlenju, ali previše sam se naslušala priča tih mladih ljudi koji su nakon godinu dana rada samo bivali zamijenjeni novom turom koja može, želi, mora raditi za bilo kakav novac", zaključuje Osječanka.
Da njezina priča nije osamljen slučaj svakodnevno potvrđuju lica puna razočaranja “tražitelja posla” koji na putu kući s radnog mjesta kojim su nezadovoljni svrate na Zavod baciti pogled na dnevnu ponudu.
Obično je tu između 250 i 300 oglasa za radna mjesta. Najviše ih je trenutno u kategoriji “profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje” (130) i u kategoriji “stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja” (40). Pregledom poslova bilo je lako doći do porazne činjenici kako se njih više od trećine (15) odnose na potrebu za osobama koje bi se stručno osposobljavale za rad.
Ekonomski stručnjaci također potvrđuju kako Mrsićava mjera zapošljavanja mladih šteti velikoj populaciji starijih radnika, uz napomenutu kako uz one s dugim stažem koji žele promijeniti posao izrazito negativno utječe i na one koji s dugim stažem ostanu bez posla.
Izvor: Glas Slavonije
