Državni zavod za statistiku objavio je u utorak da je hrvatski BDP u prvom kvartalu skočio 2,7 posto. Pitate se zašto je to dobra vijest?
Uz to, ako ste se pitali što je to bruto domaći proizvod (BDP) i zašto ga se stalno važe, mjeri i baca u usporedbe s drugim brojkama na pravom ste mjestu! Donosimo odgovore na ta pitanja.
Za početak, treba reći da BDP nije ništa drugo nego zbroj vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom kalendarske godine.
Zašto je to toliko važno? Sama vrijednost roba i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom godine vrlo jasno ukazuje na to koliko je veliko gospodarstvo te zemlje. Preciznije, BDP se računa kao zbroj osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i razlike između uvoza i izvoza. Ako neka zemlja izvozi više nego što uvozi, to joj povećava BDP, no ako ima više uvoza, to joj zapravo smanjuje BDP.
Primjerice, hrvatski BDP lani je iznosio oko 44 milijarde eura – toliko vrijedi cijela naša proizvodnja, investicije, turistička potrošnja, potrošnja kućanstva i države te nešto malo izvoza.
Ako hrvatski BDP usporedimo s BDP-om Bosne i Hercegovine, koji je iznosio 18 milijardi eura, to znači da je hrvatska ekonomija dva i pol puta veća. Hrvatski je BDP nešto veći i od slovenskog te srbijanskog. Austrijski BDP lani je vrijedio 440 milijardi eura, što znači da je austrijska ekonomija ravno deset puta veća od hrvatske.
Kako i zašto raste BDP?
Kako bi hrvatska ekonomija ostala veća u odnosu na konkurenciju, potrebne su joj veće stope rasta. To se može postići stvaranjem famozne poduzetničke klime u kojoj će tvrtke biti motivirane za veću proizvodnju i ulaganja, a time i za više zapošljavanja i podizanje plaća već zaposlenim ljudima.
Zapošljavanje je posebno važno u Hrvatskoj jer 60 posto naše ekonomije čini osobna potrošnja, a dobar dio te potrošnje prelije se u državni proračun koji je pod prismotrom Europske unije zbog nepovoljnog omjera BDP-a i javnog duga.
Koliko će porasti ili pasti BDP, predviđaju ekonomisti u bankama, stručnjaci Hrvatske narodne banke, a kretanja BDP-a pogađaju i međunarodne financijske institucije poput MMF-a ili Svjetske banke te ga dva puta godišnje 'cilja' i Europska komisija.
BDP otkriva koliko i skriva
Sam po sebi i bez ikakvog uspoređivanja s drugim važnim ekonomskim pokazateljima BDP nam ne može reći gotovo ništa o stanju nečijeg gospodarstva. Stoga se BDP često stavlja u razne omjere kojima se mjeri bogatstvo stanovnika i zaduženost zemlje.
Jedan od najčešće korištenih omjera je BDP po glavi stanovnika (BDP per capita). On se dobiva tako da se BDP podijeli s brojem stanovnika kako bi se procijenila, ali ne i izmjerila kupovna moć i bogatstvo pojedinca. U hrvatskom primjeru to znači da je gospodarstvo po svakom stanovniku zemlje stvorilo oko 10.000 eura vrijednosti u prošloj godini. Slovensko gospodarstvo po stanovniku stvorilo je 20.000 eura vrijednosti zato jer njihov BPD vrijedi gotovo jednako koliko i naš, no stanovništva je dvostruko manje. Kako koja zemlja u svijetu stoji prema omjeru BDP-a po glavi stanovnika, pogledajte OVDJE.
Odnos duga i BDP-a
U zadnje vrijeme još češće čujemo za omjer javnog duga i BDP-a. Vrlo jednostavno, hrvatska država dužna je oko 285 milijardi kuna dok je BDP vrijedan 334 milijarde kuna – dužni smo 85 posto onoga što napravimo u godinu dana. To se naziva javnim dugom i on je vezan samo uz državnu potrošnju, a ako se u obzir uzmu i ostali dužnici kao što su poduzeća ili banke, ukupan dug se kreće oko 105 posto BDP-a ili 50 milijardi eura. To se pak naziva inozemnim dugom. Ako bismo htjeli uvesti euro, morali bismo smanjiti udio javnog duga u BDP-u ispod 60 posto. To se može postići ili rezanjem državne potrošnje ili bržim rastom BDP-a.
Svaka bi se Vlada RH htjela suzdržati od rezova, kako ona Zorana Milanovića, tako i aktualna Tima Oreškovića, zbog čega se ide u reforme kojima bi se ubrzalo gospodarstvo. Kao vrsni stručnjaci za postavljanje gospodarstva na noge nerijetko se spominju Poljaci jer su svoju zaostalu socijalističku ekonomiju pretvorili u kapitalističku priču o uspjehu. Poljski BDP raste već 25 godina zaredom, a to je san svakog političara. No što je s građanima?
Što BDP znači vama?
Već se dug niz godina smatra da zadovoljstvo građana nema puno veze s rastom BDP-a, no jasno, ljudi u bogatijim zemljama imaju puno više šanse biti zadovoljni svojim materijalnim stanjem.
Rast BDP-a u jednom kvartalu nikoga neće previše usrećiti niti će građani spontano slaviti na trgovima ako BDP u jednoj godini poraste pet posto. No opet, ako BDP konstantno pada, kao što je padao u šest kriznih godina u Hrvatskoj, sasvim je izgledno da se ne treba nadati valu zapošljavanja ili većim plaćama.
Izvor: tportal
