Iako će reforma u porezu na dohodak donijeti veća primanja građanima koji ionako imaju veće plaće, oni s najvećim zaradama koji ne ostvaruju primanja isključivo od plaće, mogli bi na kraju biti gubitnici.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je na predstavljanju porezne reforme da ona uključuje i sintetički dohodak, što znači da će se građanima koji zarađuju i drugi dohodak mimo svoje plaće, taj iznos pribrajati plaći i onda će se zajednički tretirati kao dohodak, piše Novi list.
U taj sintetički dohodak ulazit će i honorari sportaša i glazbenika koji su uglavnom prijavljivali niske dohotke, a porezna je njihovu glavnu zaradu tretirala kao drugi dohodak, u kojem se nakon odbitka i priznatih troškova koje su sami prijavljivali ostatak oporezivao stopom od 25 posto. Sintetički dohodak zahvatit će i bonuse menadžera, pa tako i bankara, te drugi dohodak, primjerice, liječnika i profesora.
Plan je da se na drugi dohodak plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno od deset, odnosno sedam i pol posto, znači oni su prepolovljeni, no dosad u brojnim slučajevima na drugi dohodak ti doprinosi nisu ni plaćani. No, kad je porez na dohodak u pitanju, porezne škare jače će zahvatiti sve one koji godišnje, uključujući i plaću i druga primanja, zarađuju iznad 250 tisuća kuna. Naime, do tog iznosa porezno opterećenje se predloženim promjenama smanjuje, ali iznad tog iznosa sada će porezom na dohodak biti obuhvaćeni i oni koji su izbjegavali tu stopu zahvaljujući drugom dohotku.
U skupini koja je radila na tim izmjenama ističu da se to ne odnosi na male zarade koje građani, primjerice, s prosječnom plaćom ili mirovinom ostvare mimo tog primanja, te da će oni ukoliko im primjena sintetičkog poreza donosi porezno rasterećenje moći izabrati tu opciju.
No nju, kako tvrde, ne bi mogli izbjeći nogometaši s milijunskim zaradama, glazbenici koji primjerice dva puta godišnje ostvare honorare od po 20 ili 30 tisuća eura, bankari ili menadžeri koji na godišnjoj razini dobiju milijunski bonusu. No, odnosit će se to i na brojne liječnike i sveučilišne profesore, ali i pojedine znanstvenike.
"Na taj način porezom na dohodak zahvatit ćemo i one s velikim zaradama koji su dosad uspijevali izbjeći punu primjenu poreza na dohodak i to će biti puno pravednije, kaže za Novi list jedan sugovornik iz radne skupine. Na primjedbu da će menadžeri i bankari znati izbjeći takvu sudbinu, odgovara da oni svugdje u svijetu nastoje na velike zarade platiti što manje poreza, ali da je na državi da obuhvati sve. Nova obveza zahvatila bi i menadžere u javnim tvrtkama koje imenuje Vlada, a oni ostvare bonuse.
Pokušao je to prije nekoliko godina učiniti i SDP-ov ministar financija Slavko Linić, ali je nakon prvog čitanja njegov prijedlog pao na sjednici Vlade na kojoj se raspravljalo o primjedbama za drugo čitanje u Saboru, jer ga je srušio koalicijski HNS. Ta se stranka protivila i uvođenju poreza na nekretnine koje zasad samo u jednostavnom obliku najavljuje i ministar Marić. Linić pozdravlja sve te promjene i kaže da su uvijek postojale neke izlike zašto se te dvije stvari ne mogu tehnički provesti, pogotovo kad je u pitanju porez na nekretnine, ali da se dosad mogao pripremiti teren koliko se o tome govori.
"Vidite da ministri financija po pitanju drugog dohotka, odnosno uvođenju sintetičkog dohotka, ali i poreza na nekretnine, imaju isti stav jer tome pristupaju stručno. No, na kraju sudbina tih promjena ovisi o političkoj volji, o snazi premijera, o tome hoće li popustiti interesnim skupinama koje su bogatije i protive se tim porezima", kaže Linić. Uvjeren je da će se s istim pritiscima sada suočiti i Vlada Andreja Plenkovića, da će se toj promjeni protiviti bankari, menadžeri, liječnici, profesori, svi oni koji uz plaću imaju dodatne visoke zarade. Isto je i s onima koji imaju vrijednu imovinu u nekretninama. Obično je to ista skupina koja ima i veći broj nekretnina, i koje su vrednije od nekretnina koje posjeduje većina građana, objašnjava Linić.
