U utorak je u Zagrebu ekskluzivno predstavljen Online Vacancy Index - novi indeks online slobodnih radnih mjesta, nastao u suradnji Ekonomskog instituta, Zagreb i portala MojPosao. Uz indeks je predstavljena i detaljna analiza potreba hrvatskog gospodarstva.
Koristeći online oglase za radna mjesta, koji znatno bolje odražavaju stanje poslovnog ciklusa, po prvi puta javnosti je predstavljena sustavna analiza potreba za radnom snagom, čime se značajno nadopunjuju saznanja o stanju i trendovima na hrvatskom tržištu rada.
U tu svrhu, ekskluzivno je predstavljen OVI (Online Vacancy Index)—novi indeks online slobodnih radnih mjesta, nastao u suradnji Ekonomskog instituta, Zagreb i portala MojPosao.
Uz indeks, predstavljena je i detaljna analiza potreba gospodarstva za zaposlenicima po zanimanjima, obrazovanju, regijama i vrsti ugovora.
Uvodni govor održala je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, Maruška Vizek, dok je Marina Tkalec, u ime projektnog tima Instituta, predstavila OVI i analizu trenutnog stanja u hrvatskom gospodarstvu.
'Indeks pokazuje izrazitu polarizaciju tržišta rada, a budući da su najzastupljenija zanimanja iz uslužnog sektora traže se ili niske ili izrazito visoke kvalifikacije kanditata. Gledajući ove podatke, postavlja se pitanje ima li smisla provoditi jedinstvenu politiku poticanja zapošljavanja s obzirom na velike razlike između regija u Hrvatskoj', navodi Marina Tkalec.
Nastavno na prezentaciju održana je panel rasprava o budućim trendovima na tržištu rada u Hrvatskoj, u kojoj su sudjelovali:
- Tomislav Ćorić, Ministar rada i mirovinskog sustava
- Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca
- Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, Zagreb
- Igor Žonja, predsjednik Uprave portala MojPosao
Na podatke koji prikazuju polarizaciju tržišta prvo se osvrnuo Ministar rada i mirovinskog sustava, Tomislav Ćorić koji navodi kako ga rezultati nisu iznenadili s obzirom na stagnaciju nekih industrija, a velikog potencijala i razvoja turizma koji je kao takav povukao nestandardne oblike rada. Na pitanje što ministarstvo rada može napraviti da se promijeni trend najčešćih zanimanja koji potječu iz turizma, navodi kako ministarstvo ne može učiniti puno u kontekstu gospodarskog razvoja, ali može kada su u pitanju mjere zapošljavanja, aktivacija osoba s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što daje veliki manevarski prostor za rad. Uz to, navodi kako treba imati na umu da je slika tržišta rada i slika Hrvatske ekonomije.
Na stanje na tržištu rada osvrnuo se i Igor Žonja, predsjednik uprave portala MojPosao koji je istaknuo da se tržište sporo oporavlja, naročito edukativni sustav koji nas vodi unazad, a nikako unaprijed. 'Potrebno je smanjiti populizam, povećati plaće i kvote za uvoz zaposlenika, smanjiti sivu ekonomiju i davanja poslodavaca kako bi stvorili bazu i investirali u poslove koji daju dodanu vrijednost i nove ideje', ističe Žonja te dodaje kako mjere moraju biti kratkoročne i stalno se mijenjati i prilagođavati tržištu.
Iva Tomić s Ekonomskog instituta, Zagreb, nadovezala se također na predstavljene podatke koji su pokazali veliki broj ugovora na određeno, te istaknula kako analiza ne može dati odgovore zašto je to tako. No, dugotrajna recesija dovela je do opreza poslodavaca prilikom zapošljavanja novih ljudi s obzirom da je u okvirima zakona o radu teže otpustiti radnike, a promjene u zakonu o radu dovele su do lakšeg zapošljavanja na određeno ili putem agencija za zapošljavanje. 'Ugovori na određeno reflektiraju se na potrošnju, iseljavanje, nesigurnost ali i povećavaju rizik od siromaštva', upozorava Tomić.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske Udruge Poslodavaca, istaknula je kako u Hrvatskoj nema toliko netipičnih ugovora, ali i da poslodavci ne mogu utjecati na puno stvari. 'Veliki problem je što ne znate koga zapošljavate jer obrazovni sektor ne priprema djecu za realni sektor, od tehnologije, digitalnog napretka, a naročito ne prati nove trendove koji se brzo mijenjaju', ističe Deranja te navodi kako u realnom sektoru postoji velika potreba da novi zaposlenici dobiju mentora koji će uložiti vrijeme, a zaposlenik na kraju ostati u sustavu s kvalitetnim znanjima.
Ministar Ćorić, na pitanje zabrinjava li ga trend rasta nestandardiziranih ugovora, odgovara kako ga ne bi brinulo ukoliko bi sustav funkcionirao na razini pune zaposlenosti, a na kraju je konačna odluka na pojedincu i poslodavcu pristaju li na ovaj tip zapošljavanja. Osvrnuvši se i na SOR (Stručno osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa), navodi kako i zaposlenici zaposleni u toj mjeri daju dodanu vrijednost tvrtki i da se proces mentorstva na kraju isplati, naročito ako osoba ostane u sustavu. Na mjere SOR-a osvrnula se i Iva Tomić, navodeći kako osoba s izlaskom na tržište rada još uvijek ne zna ništa, te se tada opet novac treba ulagati u osobu (nakog istog uloženog u obrazovanje) te postavlja pitanje je li bolje taj novac usmjeriti na zaista teško zapošljive skupine ljudi (npr. u ruralnim sredinama).
Stanje na tržištu rada komentirala je i Deranja te istaknula kako nije teška situacija samo u turizmu nego i u metalnoj industriji gdje nedostaje kvalificiranih i dobrih radnika, bez obzira što se plaće za srednju stručnu spremu kreću i od 9.000 kuna neto, dok još uvijek postoji nesigurnost hoće li ugovoreni poslovi moći pratiti taj trend rasta plaća. Također, ističe kako ne smijemo zaboraviti da hrvatski poslodavac radi za državu preko 7 mjeseci, što dovodi do toga da je potrebno povećati efikasnost državne uprave i rasteretiti poslodavce. Osvrnula se i na potrebe tržišta te kako je potrebna jasnija slika strukture nezaposlenih po regijama te koliko ih je realno zaposlivo, koliko ih radi u sivoj zoni, a koliko dio vremena provede u inozemstvu.
Iva Tomić, znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta Zagreb, za kraj panela osvrnula se na mjere zapošljavanja koje se ne kreiraju temeljem sustavnih analiza, odnosno da se rijetko pita struka a još rjeđe sluša. 'Mladi su jako heterogena skupina i teško ih je staviti u isti koš. Potrebna je post - evaluacija mjera na kojoj se često ne radi, a može puno toga reći kako bi bili pametniji kasnije', navodi Tomić te ističe kako je vani praksa da istraživači usko surađuju s politikom jer na kraju oni donose odluke. Ministar Ćorić navodi kako je potrebno preuzeti odgovornost te da smo svi svjesni nesklada ponude i potražnje na tržištu rada. 'Ministarstvo rada i mirovinskog sustava radi na reformama, prilagodbama europskim praksama i razmišlja o smjeru pripravništva', zaključuje Ćorić.
Žonja za kraj navodi kako treba razmišljati dugoročno, ali opet biti brz kada su u pitanju promjene jer se svijet brzo mijenja. Ističe kako je prekvalifikacija nužna te ju treba što više poticati. Gordana Deranja osvrnula se kratko i na tehnologiju za koju smatra da može samo povećati produktivnost, a ne nužno ugroziti radna mjesta. 'Kombinacija robotike i radnika dovodi do bolje produktivnosti i ne treba je se bojati', ističe Deranja te dodaje kako naši radnici nisu ugroženi ukoliko se uvede radna snaga iz drugih zemalja jer to ostavlja prostor za ugovaranje novih poslova i širenje poslovanja.