Prvi su na udaru investicije, održavanje, informatizacija.
Prihodi proračuna u prvih 10 dana travnja su na samo trećini usporedivih lanjskih pa su i daljnje uštede i preslagivanja nužni, iako će one samo ublažiti izazove financiranja golemih proračunskih rupa.
Već tjednima je zbog situacije s koronavirusom jasno da je stvarnost pregazila proračunske planove za 2020. No, do daljnjega će se pričekati s rebalansom, a Vlada je za početak provedbu mjera pomoći gospodarstvu odlučila pokriti preraspodjelama među razdjelima i proračunskim korisnicima.
U prvoj rundi “pretumbana” je ukupno 2,1 milijarda kuna. Uz tolika povećanja rashoda po trenutno aktualnim transferima u okviru mjera pomoći gospodarstvu – u prvom redu 1,83 milijarde kuna prve tranše (su)financiranja ožujskih plaća s ciljem očuvanja radnih mjesta – za isti iznos (2,1 mlrd.) su po pojedinim resorima smanjeni financijski planovi.
Pored potpora za plaće za ožujak, ovom je preraspodjelom zahvaćeno i oko 200 milijuna kuna za neke druge mjere pomoći gospodarstvu te još 70-ak milijuna za nabave u zdravstvu i nacionalnom stožeru civilne zaštite povezane s epidemiološkim potrebama.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da već za dva, tri tjedna slijede i nova proračunska preslagivanja, a podatak da su prihodi proračuna u prvih 10 dana travnja na samo trećini usporedivih lanjskih sugerira da su daljnje proračunske uštede i preslagivanja nužni, ali i da su samo amortizer u financiranju golemih proračunskih rupa.
Prvi na udaru investicije, održavanje, informatizacija
U traženju ušteda u prvom krugu preraspodjela većinom su se rezale pozicije investicija i održavanja, smanjivani su planirani izdaci za informatizaciju i usluge (manje narudžbi za poslovni sektor), kao i oni za materijal i energiju.
Ne baš zanemarive uštede proizašle su i epidemijom uzrokovanih zastoja i prelazaka na virtualne formate što je npr. smanjilo troškove niza ministarstava za hrvatsko predsjedanje EU, ali i one u obrazovanju. Rashodi za zaposlene u državnim i javnim službama zona su koja zahtijeva socijalni dijalog koji je tek u najavama, pa su u ovom krugu mahom smanjivane naknade troškova zaposlenima.
Primjeri smanjenja stavki plaća u ovom krugu vjerojatno su povezani s brojem zaposlenih (npr. prirodni odljev, odustajanje od prvotno planiranih zapošljavanja).
Udruge i programi za manjine do daljnjega tek okrznuti
Neke proračunske korisnike u prvoj su rundi preraspodjela škare zahvatile veoma nježno, a u nekim od takvim primjera neki će iščitati i 'politički ključ'. Tako je npr. Uredu za udruge od prvotno planiranih 319,7 milijuna kuna za razvoj civilnog društva i suradnju s nevladinim organizacijama 'uzeto' simboličnih 950.000 kuna ili 0,3%.
Slično je i s programima za nacionalne manjine, za koje su sredstva smanjena samo 120.000 kuna, sa 55,8 na 55,7 milijuna, kao i sa stambenim zbrinjavanjem prognanika, povratnika i izbjeglicama, za što je plan korigiran sa 235 na 216 milijuna. Veći rezovi zaobišli su i, primjerice, udruge branitelja za koje je plan smanjen sa 20 na 19,6 milijuna, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (sa 7,8 na 7,7 milijuna), potpore vjerskim zajednicama i slično.
Kako su se u ovom koraku preslagivali financijski planovi i pozicije rashoda po ministarstvima?
Za doplatke za djecu plan smanjen za 74 milijuna
Uvjerljivo najviše u prvoj preraspodjeli povećan je proračun Ministarstva rada i mirovinskog sustava jer je taj resor (preko HZZ-a) nadležan za provedbu sufinanciranja plaća poduzetnicima.
U ovom koraku u proračun je ugrađena samo tranša isplata za ožujak, od 1,83 milijarde kuna, te povećanje sredstava HZZ-u za naknade nezaposlenima za 50 milijuna, na ukupno 943 milijuna.
Istodobno je u tom resoru predviđeno 116 milijuna kuna ušteda, od čega ih se najviše odnosi na smanjenje plana rashoda za doplatke za djecu (1,325 umjesto 1,4 milijarde kuna).
Turizmu i program od 25 milijuna, poljoprivredi 20
Turistički sektor se, pored niza općih i specifičnih mjera i olakšica, izborio i za 25 milijuna potpora za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu (umjesto dosadašnjih povlaštenih programa HBOR-a) i u konačnici je proračun resornog ministarstva nakon preslagivanja smanjen za samo 10-ak milijun kuna (na 247,6), piše Poslovni dnevnik.
Istodobno je proračunu Ministarstva poljoprivrede pridodano 20 milijuna kuna za provedbu mjera pomoći zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova, s tim da su u istom iznosu u tom resoru predviđene i uštede na izvorno planiranim stavkama administracije, veterinarstva i sigurnosti hrane i sl.
Manje Carini i Poreznoj, riznici, stambenoj štednji…
Ministarstvu financija je, pak, za provedbu mjera HBOR-a preusmjereno 80 milijuna kuna – 50 za grantni fond za osiguranje izvoza te 30 za programe povlaštenog kreditiranja po postojećim i novim programima – a isto toliko su srezane neke planirane stavke na pozicijama carinske i porezne uprave, razvoja državne riznice, poticanja stambene štednje itd.
Nadalje, 40 milijuna kuna za provedbu mjera za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta Središnji državni ured za sport bi trebao osigurati uštedama na stavkama poput državnih nagrada za vrhunske sportaše, rashodima za sportske dvorane (Zg, St, Vž) te poticanju lokalnog sporta i škola.
HAVC prošao bez žešćih rezova, sa 150 na 125 milijuna kuna
Ministarstvu kulture preusmjerava se 34 milijuna za provedbu mjera potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama, kao i za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi.
Istodobno su smanjena sredstva tog resora za Europsku prijestolnicu kulture (sa 15 na 10 mil), za muzeje i galerije (sa 212 na 200 mil.).
Financijski plan za HAVC je sa 150 pao na 125 milijuna, a s obzirom na razmjere gospodarske krize možda je i sam računao na veći rez.
Manje za opremu i obuku vojske, ali i za ceste i željeznice
U Vladinoj ovotjednoj preraspodjeli proračuna ceh uključenih mjera pomoći najviše je “platio” proračun Ministarstva obrane koji je smanjen za 346 milijuna kuna (5,8%), na nepunih 5 milijardi.
U rezanju financijskih planova za 112 milijuna su smanjeni oni za opremanje, modernizaciju i izgradnju u sustavu obrane, dok su rashodi za obuku i logističku potporu oružanim snagama smanjeni za 87 milijuna.
Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture proračun se zasad smanjuje za 305 milijuna, a uz 165 milijuna kuna manje novca za održavanje cesta kao glavni izvor ušteda, za 30-k milijuna kuna smanjuju se npr. i izdaci za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Prepolovljene investicije u osnovne i srednje škole
Ministarstvu obrazovanja, pak, financijski je plan u odnosu na prvotni smanjen 295 milijuna ili 1,6 posto, na 18,3 milijarde kuna. Prilagodbe nastave epidemiji Covid-19 omogućile su smanjenje rashoda za međumjesni prijevoz učenika za 53 milijuna kuna (na 259), a nekoliko desetaka milijuna manje predviđa se i za troškove smještaja i prehrane studenata.
Troškovi agencija pod okriljem tog resora režu se za 37 milijuna, a sredstva za sveučilišta i veleučilišta smanjena su 43 milijuna, na 5,1 milijardu.
Kapitalne investicije u osnovne i srednje škole su prepolovljene, sa 60,8 na 30,8 milijuna (npr. u dvjema OŠ u Slavoniji svedene su gotovo na nulu), a za provedbu kurikularne reforme umjesto 33,8 milijuna sad se predviđa 27,3 milijuna.
Za policijsku opremu 43 mil. manje, usporava se i razminiranje
Ministarstvo unutarnjih poslova je smanjenjem svojih financijskih planova za prvu tranšu mjera potpore gospodarstvu “oslobodilo” nepunih 130 milijuna kuna. Epidemija je istodobno izravno proizvela neke uštede, što svakako vrijedi za rashode vezane uz hrvatsko predsjedanje EU.
U slučaju MUP-a ono je uključivalo znatan angažman policije pa je ta stavka prepolovljena, s 49,3 na 23,5 milijuna. No, smanjen je i iznos novca predviđen za policijsku opremu (za 43,7 milijuna), a usporava se i proces razminiranja za što je plan srezan za 15 milijuna kuna.
Trećinu manje novca za razvoj jadranskih otoka
Proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU prvom preraspodjelom je smanjen za 153 milijuna kuna, na 1,15 milijardi, a najvećim dijelom to je rezultat 110 milijuna kuna manje predviđenog novca za sufinanciranje EU projekata. U kontekstu koronakrize iz EU se ove godine očekuju nemala sredstva mimo standardnih projektnih programa.
Kako bilo, smanjenja rashoda u ovom su resoru predviđena i kroz trećinu ili 31,4 milijuna kuna manje novca za održivi razvoj jadranskih otoka.
Uštede na zaštiti voda, braniteljima, MC Vukovar…
Resori ministara Tomislava Ćorića i Tome Medveda financiranju Vladinih kriznih mjera prisnažili su smanjenjem okolišno-energetskog i braniteljskog proračuna za 76 odnosno 77 milijuna kuna. U prvom su najveće uštede predviđene rezanjem sredstava za razvoj sustava javne odvodnje i zaštite voda za 49 milijuna (na 1,33 milijarde).
Istodobno, u Ministarstvu branitelja je prvotno podjednako težak plan sredstava za socijalnu skrb smanjen za 58 milijuna (na 1,29 mlrd.), a za 16 milijuna kuna ili 34 posto srezan je i financijski plan Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar.
Diplomatsko-konzularna djelatnost tek okrznuta
Na rashodima Ministarstva vanjskih poslova, koji su u ovoj rundi ukupno smanjeni za 46 milijuna (na 902 mil.), najveće iznos ušteda odnosi se na troškove predsjedanja Vijećem EU koji su srezani za više od 40 posto, sa 74,6 na 43,5 milijuna. Diplomatsko-konzularna djelatnost zasad je prošla gotovo neokrznuta (smanjenje sa 432 na 428 milijuna).
Ministarstvo gospodarstva je također smanjilo rashode za 46 milijuna, s tim da se više od polovice rezultat poticaja “4I” (investicije, inovacije, izvoz, industrija) jer je koronakriza poremetila uobičajene sustave poticaja.
Izvor: Poslovni dnevnik
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!