Nekima su već smanjena primanja, a neke to tek očekuje, upozoravaju ekonomisti.
Utjecaj ekonomske krize uzrokovane pojavom koronavirusa osim padom produktivnosti i proizvodnje, prilagodbom poslodavaca i radnika novim okolnostima u radu te smanjenjem broja zaposlenih, dosad je rezultirao i rezanjem plaća.
Velikom broju radnika u Hrvatskoj mjesečna primanja su već umanjena, a neki se trebaju na to pripremiti, upozoravaju vodeći domaći ekonomisti, prenosi Index.hr.
Time, čini se, završava višegodišnje razdoblje u kojem su plaće u Hrvatskoj rasle. Naravno, situacija neće biti ista u svim sektorima pa se može očekivati da će plaće u djelatnostima poput IT-ja čak i nastaviti rasti, ali općenito gledano, razina plaća u zemlji već je započela svoj put prema dolje.
"Na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa već smo zabilježili smanjenje plaća u privatnom sektoru i zamrzavanje plaća u javnom sektoru. S obzirom na jaku krizu, realno je očekivati da će država krajem godine u javnom sektoru ponovno postaviti pitanje zamrzavanja plaća, dok će, s druge strane, smanjenje plaća u privatnom sektoru, koje se negdje već dogodilo, a negdje će se tek dogoditi, vjerojatno biti trajnijeg karaktera", upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Slična upozorenja dolaze i od Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije, koji upozorava da u Hrvatskoj u sljedeće dvije ili tri godine neće biti prostora za rast plaća. Štoviše, dodaje, veće su šanse da će se razina plaća u zemlji smanjivati. U privatnom je sektoru taj proces već započeo, a njegovo ubrzanje može se očekivati na jesen, nakon završetka ionako slabe turističke sezone.
"Sve će, naravno, ovisiti o koronavirusu, a situacija će se razlikovati i od sektora do sektora, ali u sljedeće dvije ili tri godine, općenito govoreći, nije realno očekivati rast plaća u zemlji. Izglednije je da će se one u nizu sektora smanjivati", kaže Bejaković za Index.
Rast nezaposlenosti i niska produktivnost tjeraju plaće prema dolje
Kao prepreke rastu plaća i "okidače" za njihovo rezanje u korona uvjetima, Bejaković spominje rast nezaposlenosti, kao i velike troškove države za borbu s koronakrizom. Napominje i da je produktivnost u Hrvatskoj slaba, kao i da bi rast plaća u ovakvim, kriznim uvjetima dodatno poljuljao poziciju Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti i u utrci za privlačenje ulaganja.
Podaci državne statistike za svibanj pokazuju da su prosječne plaće u Hrvatskoj, unatoč krizi, i dalje rasle. Prosječna neto plaća u zemlji u svibnju je, prema podacima DZS-a, iznosila 6655 kuna, što je realno 1,1 posto više nego u svibnju prošle godine, te samo 0,4 posto više nego u travnju ove godine. Prosječna bruto plaća iznosila je, pak, 9067 kuna, što je realno 0,8 posto više nego u svibnju prošle godine, dok u odnosu na travanj ove godine nije ni bilo rasta.
Sve u svemu, radi se o vrlo malom rastu osobnih primanja. Uz to, ekonomisti upozoravaju da je čak i tako mali rast plaća ponajprije rezultat vladinih mjera da očuva radna mjesta, u sklopu kojih je država pokrivala dio plaća zaposlenih. U nastavku godine država više neće biti tako široke ruke jer za to nema novaca, a i sami poslodavci upozoravaju da neće imati drugog izbora nego ili rezati plaće i otpuštati ili staviti ključ u bravu. Pogotovo ako na jesen, a nakon završetka kakve-takve turističke sezone, dođe do novog udara koronakrize.
U svakom slučaju, rezanje plaća u privatnom sektoru već je krenulo i moglo bi se, kako kaže Lovrinčević, pretvoriti u trajnije stanje, situaciju koja će trajati i nekoliko godina. Kada je riječ o javnom sektoru, plaće u njemu već su zamrznute do kraja godine, a Lovrinčević smatra da će država potkraj godine izaći sa sličnim zahtjevom i pokušati ishoditi odustajanje od ranije dogovorene povišice i u sljedećoj godini. Posljedice takve politike plaća na standard građana bit će izrazito negativne.
Izvor: Index
