Najveći pad BDP-a u povijesti.
U Dnevniku Nove TV gostovao je ministar financija Zdravko Marić te otkrio gdje Vlada planira rezove kako bi se "pokrpao" proračun, to jest, koje kategorije neće dirati.
Ministar financija Zdravko Marić na početku se osvrnuo na manjak u državnoj blagajni od 17 milijardi kuna u usporedbi s prošlom godinom te kazao da je manjak zbog koronakrize zapravo još veći.
"To je rezultat na polovici godine koji se odnosi i na razdoblje prije korone i nakon.
Pokušat ćemo sagledati koliko nas ta korona košta. S jedne strane imamo pad prihoda, kako zbog pada gospodarske aktivnosti tako i zbog mjera, odgode i otpisa poreznih davanja, ali uvećane potrebe na rashodnoj strani proračuna.
Samo šest milijardi kuna smo isplatili potpora za očuvanje radnih mjesta. Kad se tome dodaju neke druge mjere, gotovo 12 milijardi kuna, kad to sve zbrojimo dođemo na 21 milijardu kuna u ovom trenutku", kazao je ministar te istaknuo kako se razmatraju rezovi, a od njih će biti sigurne samo mirovine.
"Mirovine se sigurno neće dirati, sve ostale stvari su podložne i našim promišljanjima", kazao je.
Rekao je kako su u Vladi u potpunosti svjesni situacije sa krizom, ali je istaknuo kako su u protekle četiri godine dokazali da će u najkraćem mogućem roku ponovno vratiti javne financije u ravnotežu.
"Reforme su jedna od dvije ključne poluge za iskorištavanje sredstava iz Europskoga fonda za oporavak uz investicije" ustvrdio je, no o konkretnim rezovima i reformama Marić nije želio govoriti te je ta pitanja nekoliko puta izbjegao.
Najveći pad BDP-a u povijesti
Iako se ne može točno procijeniti nadolazeći gospodarski pad, ipak je istaknuo da se predviđa pad od preko dvadeset milijardi kuna.
Ministar je objasnio i kako je djelomični razlog tomu pad fiskalizacije, od čega preko 35 posto u travnju.
"To će biti najveći pad sigurno, otkad se prati BDP. Za doba Domovinskog rata nismo imali takvu statistiku, ali ovo će sigurno biti najveći pad", tvrdi Marić.
Najavio je kako Vlada kreće sa smanjenjem poreza na dohodak s 36 na 30, odnosno s 24 na 20 posto te poreza na dobit za sve one koji su ostvarili ispod sedam i pol milijuna kuna prometa, s 12 na 10 posto.
Što se tiče radnika, priznao je da nove mjere neće utjecati na plaće onih koji nisu tim smanjenjem obuhvaćeni pa je stoga apelirao na poslodavce kada je u pitanju povećanje plaća.
"De facto vi danas možete radniku dodatnih tisuću kuna mjesečno, i više, isplatiti bez ikakvih dodatnih poreza. Još i prije koronakrize jedno od ključnih pitanja je bilo kako nadomjestiti nedostatak radne snage i kako stimulirati poslodavce na povećanje plaća. Već smo rekli da iz ove krize možemo izaći samo zajedničkim snagama", istaknuo je.
Procijenio je kako ćemo se na godinu prije korone, po pitanju gospodarske slike, vratiti tek godinu kasnije od očekivanoga, odnosno 2022. godine.
Možemo li otkupiti Inu?
"To je jedno kompleksno pitanje u kojemu se uvijek mora suzdržati od komentara. Imamo savjetnika koji radi svoj posao, proces ide dalje, a kada svi parametri budu jasni i kada se sjedne za stol i vidi koja je ta cijena, je li kupac voljan kupiti i prodavač prodati, tada ćemo vidjeti, ali to je složeno i teško je ići u detalje", objasnio je Marić mogućnost otkupa Ine.
Ipak, priznao je kako to sve već dugo traje i kako se mora jednom okončati.
Osvrnuo se i na najavljeno predizborno obećanje vezano uz porez na promet nekretninama.
Tvrdi kako je i to pitanje složeno zbog osjetljivosti tržišta nekretninama s obzirom da je tu izražen i lokalni porez pa je potrebno uključiti lokalnu samoupravu.
"Mi smo sad već prihvatili da se nešto mora kompenzirati nekome. U potpunosti smo svjesni da lokalnu samoupravu ne možemo ostaviti na cjedilu bez ikakvih kompenzacija i o tome ćemo razgovarati, za početak idemo s porezom na dohodak i porezom na dobit", na kraju je najavio ministar te rekao kako ne želi definirati rokove te da će se sve odvijati kako mandat bude tekao.
Izvor: Dnevnik.hr