Objavljen je OVI indeks za 2023. godinu. Potražnja na hrvatskom tržištu rada je na povijesno najvišim razinama.
U odnosu na 2022. godinu, OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine u iznosu od 3,6 posto, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje čiji se uzrok barem djelomično krije i u baznim efektima, odnosno u povijesno najvećem broju oglasa. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2023. bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.
Gotovo čitav doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom doprinijela za tek pola postotna boda. Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom 2023. godine. Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i vozača koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli programeri, informatičari, dizajneri i kuhari. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).
U 2023. godini značajnije se povećao i broj i udio ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 48,2 posto, 4,5 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije.
Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1 postotnim bodom, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda. Prema dolje su povukli jedino oglasi iz inozemstva koji su pod utjecajem silaznog ekonomskog ciklusa u pojedinim zemljama eurozone doprinijeli ukupnom rastu broja oglasa s negativnim predznakom u iznosu od -0,6 postotnih bodova.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
