- Pravopisne i gramatičke pogreške najčešće greške u životopisima i molbama za posao
- 91% poslodavaca susrelo se s kandidatima koji nisu bili informirani o tvrtki i radnom mjestu za koje su aplicirali
- Pogrdne riječi o bivšem poslodavcu ili nadređenom na razgovoru za posao mogu samo odmoći
Istraživanje o neobičnim situacijama na selekciji proveo je tijekom siječnja 2010. MojPosao (www.MojPosao.net) na uzorku od 60-ak poslodavaca kojima su bila postavljana pitanja vezana za negativne primjere ponašanja kandidata na selekcijskom postupku. Cilj istraživanja bio je saznati s kakvim se neobičnim situacijama susreću poslodavci u komunikaciji s kandidatima te što oni općenito smatraju neprimjerenim ponašanjem prilikom selekcijskog procesa. Istraživanje nije dokaz kako se svi kandidati neprimjereno ponašaju, no mogu se uočiti najčešće pogreške te obrasci ponašanja koje treba izbjegavati prilikom traženja novog posla.
Više od polovice poslodavaca (njih 63%) susrelo se sa životopisima i molbama koje su sadržavale pravopisne i gramatičke pogreške, a njih gotovo polovica (46%) se susrela sa životopisima i molbama kandidata čije vještine i znanja nisu odgovarale onima navedenim u samom natječaju ili uopće nisu bili namijenjeni njihovoj tvrtki, već pripremljeni za neki drugi natječaj (42%). Od ostalih grešaka, trećina se poslodavaca susrela s privatnim podacima kandidata kao što su bračni status, vjera i fotografije iz privatnog života te životopisima i molbama neodgovarajuće duljine. Petina poslodavaca susrela se i sa životopisima u kojima nisu bili navedeni kontakt podaci kandidata, pa bi takve molbe, i uz najbolju volju, morali odbaciti.
Neobične situacije prilikom selekcijskog procesa ne završavaju na životopisima i molbama već se nastavljaju i tijekom selekcijskih intervjua. Tako se čak 79% poslodavaca susrelo s kandidatima koji su bili neprikladno odjeveni, a to bi najčešće podrazumijevalo kandidate odjevene u sportsku odjeću (67%) ili izazovno odjevene kandidate.
No, čak ni kandidati koji profesionalno sastavili životopis i ostavili dobar prvi dojam nisu imuni na daljnje greške. Tako se 91% poslodavaca barem jednom našlo u situaciji kada kandidat za posao nije znao ništa, kako o tvrtki u kojoj želi raditi, tako niti o radnom mjestu za koje se prijavio. Od poslodavaca koji su se susreli s 'neupućenim' kandidatima, najviše ih se susrelo s kandidatima koji ništa nisu znali o tvrtki ili poslovanju tvrtke gdje su se prijavili za posao (75%). Polovica poslodavaca se susrela s kandidatima koji nisu razumjeli opis radnog mjesta za koje su se prijavili, odnosno s kandidatima koji su na razgovor za posao došli 'za svaki slučaj' ili zbog vježbe za neki drugi razgovor. Nadalje, 40% poslodavaca barem je jednom doživjelo da se kandidat nije sjećao u sklopu kojeg natječaja za posao se prijavio, a 29% poslodavaca je doživjelo da kandidat otvoreno prizna kako nije zainteresiran za posao.
'Kandidat je rekao da mu je pozicija za koju je bio natječaj potpuno nezanimljiva, ali da mu je važno da 'upadne' u firmu i da onda što prije promijeni radno mjesto i pređe u drugi odjel u kojem želi raditi, jer taj drugi odjel puno rjeđe ima otvorene pozicije.' – komentar ispitanika
Dio kandidata na razgovorima za novi posao ne štedi bivše poslodavce, pa je tako 70% poslodavaca izjavilo kako se barem jednom tijekom razgovora za posao susrelo s kandidatom koji je pogrdno govorio o bivšoj tvrtki i/ili nadređenom. Ovakva se praksa ni u kom slučaju ne preporuča, jer je čak 77% poslodavaca takve informacije interpretiralo negativno po kandidata, dok na samo 23% ispitanika takve informacije nisu utjecale. Niti jedan od ispitanih poslodavaca pogrdni govor o bivšem poslodavcu nije doživio pozitivnim.
Rezultate istraživanja komentirala je Tinka Dančević, Voditeljica ljudskih potencijala portala MojPosao:
'Činjenica je da je trenutna ponuda poslova na tržištu rada nešto manja u odnosu na razdoblje od prije godinu dana, pa se stoga posloprimci koji su u potrazi za novim poslom javljaju na što više natječaja kako bi povećali svoje izglede, zanemarujući pritom koliko zaista zadovoljavaju kriterije natječaja. Zbog toga se poslodavci nerijetko susreću s neadekvatnim prijavama.
Posloprimci bi trebali biti svjesni kako posao ne mogu dobiti povećanjem broja prijava koje šalju, već prilikom traženja posla najveću pozornost treba obratiti na natječaje u kojima zadovoljavaju sve ili barem većinu kriterija, a ozbiljna prijava podrazumijeva i kvalitetno sastavljen životopis. Brojni savjeti za ove 'početne' korake javno su dostupni, i treba ih samo potražiti. Nadalje, kandidati bi morali na razgovor doći u dogovoreno vrijeme i prikladno odjeveni, a na samom razgovoru važno je fokusirati se na svoje pozitivne strane, konkretne primjere koji pokazuju njihovo radno iskustvo te jasno obrazložiti na koji način mogu doprinijeti novoj tvrtki. Iako ne možemo očekivati da ćemo dobiti svaki posao za koji se prijavimo, u situaciji traženja posla potrebno je uvijek zadržati visoku razinu poslovne kulture i profesionalnosti, bez obzira na ishod natječaja.'
Od neprimjerenih postupaka kandidata, poslodavci su se u najvećoj mjeri susreli s nepojavljivanjem kandidata na dogovorenom razgovoru, a takvo je iskustvo imalo čak 74% poslodavaca. Više od polovice poslodavaca (58%) susrelo se barem jednom s kandidatom koji nije znao odgovoriti zašto želi raditi u toj tvrtki, a 47% ih se susrelo s kandidatom koji je za vrijeme razgovora za posao žvakao žvakaču gumu. Od ostalih nepoželjnih ponašanja poslodavci su se susretali s kandidatima koji su pričali o svojim privatnim problemima i doživljajima, prekidali razgovor jer su se morali javiti na mobitel, zatim onima koji su previše inzistirali na dogovoru oko plaće, ali i onima koju uopće nisu htjeli razgovarati o plaći ili s kandidatima koji su postavljali neprimjerena pitanja.
'Otac jedne kandidatkinje je zvao na telefon i meni postavljao pitanja: Kad sam rođena? Idem li na misu? Jesam li udana? itd. Kaže, njegova curica je 'cvitak' i on mora paziti gdje je šalje.'
'Jedna kandidatkinja je inzistirala da joj sat bude plaćen 300 kuna neto, a ona će biti ta koja će raditi u svojoj kući i pod svojim uvjetima, dok bi joj tvrtka trebala nalaziti poslove i slati plaću.' – komentari ispitanika
No, na razgovoru za posao ipak je uglavnom teže posloprimcima, a to se nerijetko manifestira prevelikom tremom i nesvjesnim pokretima koji otkrivaju nervozu. Tako su se gotovo svi poslodavci (njih 93%) susreli s kandidatima koji su imali probleme s tremom. Najčešća reakcija kandidata uslijed treme je podrhtavanje glasa – s takvim se reakcijama susrelo 83% ispitanih poslodavaca. Nemir i pretjerano namještanje u stolcu zapazilo je 68% poslodavaca, po 64% poslodavaca izjavilo da su se kandidati pretjerano znojili ili zamuckivali, a tremu odaje i pretjerano dodirivanje kose i lica ili zaboravnost.
Cjelovitom istraživanju možete pristupiti OVDJE
