Prema pet glavnih ekonomskih indikatora – novim narudžbama, zalihama, proizvodnji, isporuci dobavljačima i zapošljavanju – dvije glavne europske ekonomije Francuska i Njemačka, kao i cijela eurozona, nalaze se u razdoblju pada i sužavanja gospodarskih aktivnosti.
Posljednji su put knjige narudžbi, zaposlenost i industrijska proizvodnja bili u negativnoj zoni 2008. i 2009. nakon izbijanja američke bankarske krize. Na usporavanje ekonomije upozoravali su i indeksi raspoloženja potrošača, pa i na začuđuje što su očekivanja za eurozonu sve pesimističnija, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Sve to događa se uoči održavanja još jednog kruga razgovora o spašavanju prezaduženih zemalja koji je jučer otkazan, što upućuje na to da se čelnici europskih zemalja nisu uspjeli dogovoriti oko otpisa dugova i europskog fonda.
Njemačko gospodarstvo je prošle godine dobro stajalo, ali se i na njega negativno odražava dužnička kriza. Italija će ove godine imati tek blago pozitivne stope rasta, slično kao i Hrvatska, dok su za sljedeću godinu očekivanja prilično loša. S obzirom da se radi o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske, negativne posljedice bi se mogle osjetiti i kod nas.
Istovremeno tvrtke najavljuju nova otpuštanja. U prošlom tromjesečju je u procesima restrukturiranja tvrtki u EU izgubljeno oko 60 tisuća radnih mjesta, čime se Europa vraća u negativnu zonu i po zaposlenosti. Prema podacima Eurofounda od sredine 2010. do sredine ove godine u EU je otvoreno oko milijun novih radnih mjesta, ali time još nije nadoknađen gubitak od pet milijuna radnih mjesta iz 2008. i 2009. (T. B.)
Izvor: Večernji list
