Prema Mrsićevu prijedlogu, rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđen je za mlade ljude koji nemaju nikakvo radno iskustvo.
Mjere za poticanje zapošljavanja sindikati su prezentirali javnosti tako da je ispalo kako Vlada mlade ljude bez radnog iskustva želi prepustiti na milost i nemilost poslodavcima za koje bi radili badava. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, autor zakonskog prijedloga za poticanje zapošljavanja, kaže da to nije ni blizu istine te iznosi cjelovitu sliku plana koji treba pridonijeti zapošljavanju, posebice mladih bez radnog iskustva.
"Upravo su nas mladi ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje upozoravali da ih poslodavci na razgovoru za posao redom pitaju za radno iskustvo, koje nikako ne mogu steći. Govore nam kako konobare i rade svakakve poslove, ali ništa u struci", započeo je ministar navodeći da je mjera rada bez zasnivanja radnog odnosa (upozorava da volontiranje nije dobar izraz jer ono znači rad bez ikakve naknade) postojala i prije, ali samo za ona zanimanja (poput pravnika) za koja nakon godinu dana rada slijedi neki ispit: državni, stručni ili komorski, piše Večernji list.
1. i 2. mirovinski stup
Prema Mrsićevu prijedlogu, rad bez zasnivanja radnog odnosa predviđen je za mlade ljude koji nemaju nikakvo radno iskustvo. Trajao bi godinu dana, i to za sva zanimanja, osim za obrtnike gdje bi bio dvije godine, i to stoga što je toliko razdoblje potrebno kao uvjet za pristupanje majstorskom ispitu. Poslodavac bi imao obvezu plaćanja 1. i 2. mirovinskog stupa, ali bi na kraju godine mogao tražiti povrat. Radniku bi se ta godina upisivala u radnu knjižicu. Država bi pak mladoj osobi koja stječe prvo radno iskustvo davala naknadu od 1.600 kuna mjesečno, što je najniži iznos stipendije koji ne podliježe oporezivanju.
Ministar Mrsić odbacuje kritike kako bi se ta mjera mogla pretvoriti u to da poslodavci dobiju besplatnu radnu snagu koju bi mogli koristiti kako žele, te nabraja mjere koje će spriječiti da osoba s diplomom pravnika kuha kave i slaže arhivu. Tako poslodavac koji uzima radnike bez iskustva, a s njima ne zasniva radni odnos, mora imati razrađen program njihova rada i mora im osigurati mentore. Jedan mentor može imati tri do pet osoba za koje je zadužen. Poslodavac je u svakom trenutku podložan inspekcijskim kontrolama, od one rada, preko Porezne uprave do Zavoda za zapošljavanje. U program se, kaže Mrsić, neće moći uključiti poslodavci koji otpuštaju radnike ili ne isplaćuju plaće ili doprinose.
"Podaci Zavoda za zapošljavanje za prošlu godinu govore da je od 305.333 nezaposlene osobe, oko 17,5 posto (oko 50.000) onih koji nemaju ni dan radnog iskustva. Od 167.000 ljudi koji su se lani zaposlili, bilo je svega 21.000 onih bez dana radnog iskustva", kaže ministar Mrsić. Navodi da su poslodavci pokazali veliki interes za tu mjeru čiji će se efekt pokazati čim zakon stupi na snagu. To bi pak moglo biti već za mjesec dana.
Stroge mjere kontrole
Uza zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, mjera koja treba pridonijeti manjem broju ljudi na burzi rada je oslobađanje poslodavca doprinosa na plaću (bruto 2) u prve dvije godine za zaposlenika. Mjera je predviđena za mlade ljude bez iskustva ili one koji su bez posla dulje od dvije godine. Mrsić kaže da država i u tom slučaju predviđa stroge mjere kontrole i da povlasticu ne mogu imati poslodavci koji otpuštaju radnike ili ne isplaćuju plaće i doprinose. Sva zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa će se evidentirati i javno će se prikazivati u Zavodu za zapošljavanje. (T. B.)
Izvor: Večernji list
