Hrvatska se u istraživanjima često svrstava u donju polovicu tablice zemalja prema poduzetničkoj aktivnosti. Smatra se da hrvatski građani u poduzetništvo češće ulaze iz nužnosti, nego zbog osobnog izbora.
Kakve su poduzetničke ambicije hrvatskih građana te koji su im poticajni, a koji ograničavajući faktori, nedavno su istražili portal MojPosao i Veleučilište VERN'. Svoja razmišljanja i planove vezane za poduzetništvo u anketi je iznijelo 400 ispitanika.
Velika većina ispitanih građana (82%) razmišlja o otvaranju svog obrta ili tvrtke, a 10 posto sudionika ankete već je pokrenulo svoje poslovne projekte. Samo 8 posto ispitanika nije se nikada planiralo baviti poduzetništvom. Zanimljivo je da o poduzetništvu razmišlja gotovo identičan broj i žena i muškaraca (82% nasuprot 83%), dok je među onima koji su već otvorili svoje tvrtke ili obrte ipak više muškaraca (12%) nego žena (7%).
Vlastiti posao tek za više od tri godine
Među ispitanicima koji planiraju pokrenuti vlastiti posao, većina njih (43%) to planira učiniti za više od tri godine, dok ih 33 posto isto planira u razdoblju od jedne do tri godine. Najmanje je onih koji svoj poduzetnički pothvat planiraju ostvariti unutar godine dana (17%). Najveći udio ispitanika koji je već otvorio vlastiti obrt ili tvrtku nalazi se u dobroj skupini ispitanika starijih od 45 godina (33%). Istraživanje je pokazalo da stručna sprema ne utječe u značajnijoj mjeri na razmišljanje o poduzetništvu, budući da se afirmativno izjasnio podjednaki dio ispitanika svih obrazovnih skupina.
"Rad za sebe" - glavni motivator
"Rad za sebe" glavni je razlog za pokretanje vlastitog posla (71%), dok na drugom mjestu ispitanici navode "želju za većom zaradom" (51%), te za "financijskom neovisnošću" (49%). Samo je 15 posto ispitanika navelo da bi se poduzetništvom počeli baviti zbog nemogućnosti pronalaska (drugog/boljeg) posla.
Iako i muškarci i žene kao glavni razlog za bavljenje poduzetništvom navode "rad za sebe" (74% muškaraca i 71% žena), muškarci se nakon toga vode željom za većom zaradom (54%), a žene željom za fleksibilnijim radnim vremenom (54%).
Rezultati pokazuju da većina ispitanika (92%) misli kako u njihovoj okolici postoje neiskorišteni resursi na temelju kojih bi se mogao stvoriti profitabilan poduzetnički pothvat: u turizmu (40%), poljoprivredi (36%), ekologiji (29%) i proizvodnom obrtništvu (28%). Slijedom toga, smatraju da bi oni svoj profitabilan poduzetnički pothvat mogli ostvariti u turizmu (37%), ICT-u (23%), proizvodnom obrtništvu (22%), te ugostiteljstvu (20%) i trgovini (19%).
Ispitanici navode kako u njihovoj okolici postoje pozitivni čimbenici za bavljenje poduzetništvom. To su u većoj mjeri raspoloživi resursi – ljudski, prirodni ili materijalni (52%), zatim potražnja (40%) i prometna povezanost (36%). Pritom žene u većoj mjeri prepoznaju raspoložive resurse i prometnu povezanost, a muškarci potražnju i (ne)postojanje konkurencije. Samo 18 posto ukupnog broja ispitanih smatra kako u njihovoj okolici ne postoje pozitivni čimbenici za bavljenje poduzetništvom.
Manjak izvora financiranja
Otežavajući čimbenici su nedostatak izvora financiranja (64%), korupcija (59%), zahtjevi lokalnih vlasti (47%) i nedostatak poticaja (42%). Muškarci u najvećoj mjeri smatraju da je otežavajući faktor korupcija, a žene, nedostatak izvora za financiranje. Samo je 5 posto svih ispitanika istaknulo kako u njihovoj okolici ne postoje otežavajući čimbenici za bavljenje poduzetništvom.
Većina ispitanika (64%) upoznata je s nekim od programa za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a ponajviše s programima franšiznog poslovanja (41%), programom Poduzetništvo za žene (40%), Poduzetničkim zonama (37%) i programima Obrazovanja za poduzetništvo (36%).
U anketi je 85 posto ispitanih navelo kako osobno poznaju nekog poduzetnika. Poznavanje poduzetnika i njihove poslovne priče u značajnijoj mjeri pozitivno utječe na percepciju ispitanika o poduzetnicima i poduzetništvu, u dobnoj skupini od 18 do 35 godina, te na one koji se još uvijek školuju (54%), odnosno studiraju (56%). Nadalje, više od trećine (38%) ispitanika navodi kako ih je poznanstvo s nekim poduzetnikom potaknulo da i sami počnu razmišljati o poduzetništvu.
Cjelokupne rezultate istraživanja možete pogledati ovdje
