Engleska i SAD godišnje zarađuju milijarde dolara školujući strance. Hrvatska, pak, prednjači u 'izvozu mozgova'.
Školovanje stranaca u hrvatskom je BDPu zanemariva stavka ili, bolje rečeno, potpuno neistraženo područje. U Hrvatskoj su, naime, upisne kvote za strane studente izuzetno male, javlja Tehnopolis, Liderov mjesečnik o tehnologiji.
S obzirom na ulazak u EU, hrvatska bi sveučilišta trebala ponuditi više mogućnosti za studiranje stranih studenata i na taj način zaraditi novac koji pokušavaju izvući od domaćih studenata na sve moguće načine. Razmišlja li itko od odgovornih da novac iz EU fondova iskoristi upravo za taj cilj?
Čini se kako je trenutno najveći hrvatski izvozni proizvod – mozak. Demografi ističu kako je u posljednjih nekoliko godina zemlju napustilo oko 70 tisuća ljudi. Stoga i ne čudi da u Hrvatskoj dobro posluju agencije koje 'izvoze' mlade i obrazovane stručnjake raznih profila. Iako jedan od razloga treba tražiti u gospodarskoj krizi, bilo bi pogrešno tvrditi kako je to i jedini razlog negativnog trenda.
'Odljev potencijalnih mozgova' još veći problem
Hrvatska nema državnu strategiju kojom bi spriječila odlazak kvalitetnih kadrova. Nijedna državna institucija, naime, nije odgovorila na novinarski upit vezan uz problematiku odljeva mozgova.
Dr.sc. Ivan Lajić, znanstveni savjetnik s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, upozorava da je još veći problem odlazak srednjoškolaca u inozemstvo, jer takve mlade ljude Hrvatska u većini slučajeva zauvijek gubi.
„U Hrvatskoj se ne događa samo odljev formiranih mozgova nego i potencijalnih, uspješnih gimnazijalaca koji osvajaju nagrade na svjetskim natjecanjima iz matematike i informatike. Stranci ih promatraju na tim natjecanjima i nude im daljnje školovanje u svojim zemljama pa danas imamo obrnuto selektirane migracije. U prošlosti je Hrvatska bila poznata po emigraciji fizičke radne snage, a danas izvozimo intelektualce , najkvalitetniju radnu snagu koja tek stasa i ima iznimnu svjetsku prezentaciju“ ističe Lalić te napominje kako je naš temeljni problem nedostatak državne strategije zadržavanja kvalitetnih i obrazovanih mladih ljudi.
Ne trebaju nam mladi znanstvenici?!
Tako se, primjerice, hrvatske znanstvene institucije trenutačno lišavaju brojnih mladih novaka jer nova znanstvena politika tvrdi da ih je previše. „Nisam posve siguran u točnost podataka, ali umjesto sadašnjih 500, navodno treba ostati samo 300 znanstvenih novaka na institutima. Riječ je o mladim ljudima koji su bili najbolji studenti, a na zapošljavanju takvih inzistirao je bivši ministar Dragan Primorac. Bila je to dobra odluka jer smo posljednjih šest-sedam godina dobili vrlo kvalitetan kadar; darovit i potencijalan.“ Kaže Lalić te upozorava kako danas znanstveni novaci gube status i spremni su otići u inozemstvo, a Hrvatska se 'nonšalantno i bahato odriče najekskluzivnijih znanstvenih kadrova'.
Istovremeno, hrvatska znanstvena politika samo deklarativno počiva na krilatici 'Hrvatska – zemlja znanja' jer kada treba uložiti minimalna sredstva i zadržati najkvalitetnije, ne čini se ništa.
Na taj način, iznimno talentirani hrvatski gimnazijalci, studenti i stručnjaci odlaze i svojim znanjem doprinose prosperitetu drugih država. Koje, usput rečeno, pomoću 'hrvatskih mozgova' osmišljavaju proizvode koje će zatim prodavati nama – naravno, za dobru cijenu.
Izvor: Tehnopolis
