Dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davor Miličić upozorio je javnost i mjerodavna politička tijela da u Hrvatskoj, prema najnovijim podacima Hrvatske liječničke komore, nedostaje 4300 liječnika, te je apelirao na mjerodavne da taj problem riješe.
Miličić je podsjetio da je Medicinski fakultet među prvima, još 2009. godine, počeo upozoravati javnost na sve veći problem nedostatka liječnika, kao i da je, želeći konkretno pridonijeti njegovu smanjivanju, uz odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu povećao upisne kvote za prvu godinu studija medicine s 240 na 300 studenata, počevši od ak. god. 2009./2010.
Dodao je da je tada tu odluku prepoznalo i podržalo mjerodavno ministarstvo te je potpisan i sporazum u kojemu se ministarstvo obvezalo izdvajati dodatna sredstva za Medicinski fakultet te omogućiti otvaranje novih, 'razvojnih', suradničkih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta, piše Poslovni dnevnik.
Ali, objasnio je Miličić, problem jest u tome što se ništa iz sporazuma nije realiziralo, iako se povećao ukupan broj studenata - ne samo zbog povećanih upisnih kvota na studij medicine nego i zbog uvođenja Sveučilišnoga diplomskoga studija sestrinstva te ostalih nastavnih aktivnosti: studija medicine na engleskome jeziku, niza poslijediplomskih stručnih studija i tečajeva te dvaju poslijediplomskih doktorskih studija.
Rezultati državne revizije prije godinu i pol, uzimajući u obzir samo potrebe studija medicine na hrvatskome jeziku, pokazali da na Fakultetu nedostaje čak više od 30 posto nastavnika, te da bez povećanja broja nastavnika i suradnika neće više moći kvalitetno održavati nastavu, odnosno da će morati smanjiti upisne kvote za studij medicine.
Zato, istaknuo je, Medicinski fakultet zahtijeva, uvažavajući teško gospodarsko stanje u zemlji, kao i posljedično ograničavanje zapošljavanja na Sveučilištu, da mu se, iznimno u odnosu na ostale sastavnice, omogući otvaranje novih suradničkih i nastavničkih radnih mjesta kako bi mogao održati postojeće nastavne programe.
Miličić smatra da bi povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje liječnika trebali biti neki od strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike. Napomenuo je kako je prosjek Europske unije 3,6 liječnika na tisuću stanovnika, u Hrvatskoj 2,5 liječnika na tisuću stanovnika a prosječna dob liječnika više od 50 godina te da je, paradoksalno, krajem 2012. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno 419 nezaposlenih liječnika, od kojih čak 81 liječnik s licencijom za samostalan rad.
Izvor: Poslovni dnevnik